Jul 2024 Arhijerejska Liturgija U Klicevu 4 1080x675

Svenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u Kličevu

Ime: 30.07.2024-PROSLAVA TROJERUCICE-KLICEVO; Opis: Svenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u Kličevu Tip: audio/mpeg

Na praznik Svete velikomučenice Marine – Ognjene Marije, u utorak 30. jula 2024. godine, toržestveno i saborno je proslavljen praznik Presvete Bogorodice Trojeručice, hramovna slava crkve u izgradnji u naselju Kličevo kod Nikšića, i dolazak Njene vjerodostojne ikone iz manastira Hilandara.

IKONA PRESVETE BOGORODICE TROJERUČICESvetom Arhijerejskom Liturgijom načalstvovao je Njegovo Visokopreosveštenstvo Mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski G. Dimitrije, a sasluživali su: Njihova Preosveštenstva Episkop buenosajresko i južno-centralnoamerički i administrator Eparhije zagrebačko – ljubljanske G. Kirilo, Episkop budimljansko-nikšićki G. Metodije, izabrani Episkop dioklijski G. Pajsije, Visokoprepodobni arhimandrit Metodije, iguman Svete carske lavre Hilandara, brojno sveštenstvo i sveštenomonaštvo, uz molitveno učešće mnogobrojnog vjernog naroda.

Litrijskom sabranju prisustvovali su predsjednici Opštine i SO Nikšić Marko Kovačević i Nemanja Vuković.

Tokom Liturgije Episkop Metodije rukopoložio je u svešteni čin đakona dosadašnjeg ipođakona Darka Jovanovića.

Nakon čitanja svetog Jevanđelja liturgijskom propovijedi obratio se Preosvećeni vladika Kirilo, navodeći da se u jednoj molitvi Presvetoj Bogorodici kaže: Bogorodice, ti si izvor milosrđa, udostoj nas samilosti, pogledaj na ljude koji sagriješiše, pokaži kao uvijek moć svoju, izdajući se u tebe mi ti kao nekad Gavrilo arhistratig kličemo: Raduj se!

„Zaista, mi svi zajedno ovdje, juče i danas, naročito, povodom dolaska same ikone Trojeručice, jer ovo iako je kopija ona je dobila blagodat od Majke Božje, mi kličemo Presvetoj Bogorodici: Raduj se! kako je Ona to i rekla blagodareći na tom promislu Božjem da će je blagosiljati i uvažavati svi naraštaji ljudski. Odakle Njoj takva sila, odakle takva „popularnost“ u istoriji čovječanstva? Ona nije nikada bila član društvenih mreža, pojavljivala se na jutjubu ili fejsbuku, nego nasuprot, Ona je skrivala svoju vrlinu i o Njenom životu gotovo da ništa ne znamo, vrlo malo podataka ima. Njen život je bio više usmjeren na osvajanje unutrašnjih prostora, unutrašnjih prostora srca, gdje se Ona i srela sa Gospodom i kroz taj Njen podvižički život i stremljenje, Ona se udostojila da bude ta dver, carska dver kroz koju je u ovaj naš život ušao sam Car nebeski“.

„Tako nas poziva današnji apostol da je i u nama ista misao kao u Isusu Hristu, da se ugledamo na to Njegovo smirenje Koji budući Bogom, nije se otimao da se izjednači sa božanstvom, nego se smirio i ovaplotio se u utrobi Djeve, rodio se među nama i bio poslušan do same smrti svoje da bi nama predao tu svoju božansku silu, jer je čovjek zbog svog grehopada pokorio svoju prirodu propadljivosti i smrti. Zapovjest Gospodnja iz raja: rađajte se i množite, ona je bila zapovjest za život, međutim, grehopadom Adama ta zapovijest Rađajte se i množite se, koja je prirodno naše produženje vrste, ostala je i pokorila se, podala se pod pokrov smrti i upravo trebalo je da da se nađe izlaz iz toga i kako je objasnio sam Spasitelj Nikodimu, učitelju jevrejskog naroda da je izlaz iz toga samo drugo rođenje, duhovno rođenje, rođenje vodom i Duhom. To je natprirodno rođenje. Koji je temelj tog rođenja? Upravo je temelj tog rođenja to što je Presveta Marija petnaestogodišnja djevojčica, koja je bila nepoznata, ponavljam, izrailjskom narodu, Ona je primila tu blagovijet: Raduj se, i odgovorila na tu blagovijest: Evo, sluškinje Božje, neka mi bude po riječi tvojoj“, rekao je Vladika, dodajući da nas Ona sve poziva, a naročito, u ovo vrijeme, još više, jer su se umnožile Njene ikone Trojeručice po cijelom svijetu.

„Ona nas priziva da i mi damo taj odgovor Bogu i događaju u vezi rođenja Gospodnjeg, sav Njegov domostroj spasenja daju nam silu, daju nam ontolološku potvrdu da postoji to rođenje. Ako još neko sumnja neka se pomoli dobro pred ovom Svetom Ikonom i njemu će biti otkriveno, dakle, postoji sila i mi treba da svojim trudom, svojim podvigom da budemo ognjeni kao što je i Velikomučenica Marina Ognjena Marija, danas koja se slavi, da budemo ognjeni u svom duhovnom životu i da se ne lijenimo, da odgovorimo: Evo sluškinje Božje. Taj domostroj spasenja za nas ima duhovno značenje, duhovno rođenje vodom i Duhom. To je ono što smo mi svi započeli svojim svetim krštenjem, ali se ono nadopunjuje, taj talanat blagodati koji smo dobili na krštenju moramo stalno nadopunjavati“.

„Kako reče naš iguman Metodije hilandarski juče ne treba nikad da budemo zadovoljni svojim duhovnim stanjem, nego uvijek da napredujemo, da izučavamo riječ Božju kao što je i Marija interesovala se, sjedjela kod nogu Isusovih i to Martino služenje je bilo potrebno i dobro i ona je sveta, ali je ipak pohvalu dobila Marija, koja se svim silama umnim i duhovnim trudila da razumije nauku Božju, da je sprovede u svom životu. To je taj priziv, taj zagrljaj sa te tri ruke kojima nas Majka Božja priziva da i mi imamo udjela u tom putu, koji vodi u život vječni, koji vodi u Carstvo nebesko. Takođe je iguman hilandarski rekao da smo narod koji je veoma blagosloven; nema svaki narod takvu lavru na Svetoj Gori Atonskoj, tom čudesnom mjestu na ovoj planeti, monaškoj državi, rijetki su ti narodi, nema svaki narod takve svetitelje kao Simeona, Savu i druge, kojih ima do Svetog Vasilija koji je pokrovitelj ovog grada, nema svaki narod tako čudesne svetinje kao što je Presveta Bogorodica Trojeručica i druge svete ikone i relikvije koje se čuvaju u njedrima naše svete Crkve svetosavske“, konstatovao je Episkop Kirilo, napominjući da je to velika blagodat, ali i velika odgovornost, jer „kome je više dato, više će se od njega i tražiti“.

„Mi treba da budemo učitelji spasenja drugima narodima, a ne da u današnje vrijeme ima ljudi koji nijesu kršteni, koji idu putevima ovoga svijeta. Eto, nažalost, i hrišćanske zemlje, vidjeli smo šta se dogodilo nedavno u Parizu, izrugavaju se sa hrišćanstvom što je sramota za veliku francusku hrišćansku naciju i Evropu, koja bi trebala biti hrišćanska i voljeti dubinski Hrista i Presvetu Božju Majku. Ne osuđujući nikoga, od svega toga što se događa oko nas, nek nam ta iskušenja, ti nemili događaji koji se danas događaju, ratovi između pravoslavne braće budu samo podstrek na još veći dvig ka pokajanju, jer u pokajanju je čovjek najveći, u pokajanju on otvara svoje srce za blagodat Božju, a onda, kako je govorio veliki podvižnik Sarovske pustinje, kad ti stekneš svoj mir onda ćeš moći pomoći i drugima, hiljama drugih oko sebe da steknu tak mir“, poručio je Preosvećeni Vladika Kirilo, zablagodarivši Episkopu domaćinu Metodiju što ih je sabrao zajedno sa bratijom hilandarskom u današnjem svetom bogosluženju.

Hramovnu slavu Ikone Presvete Bogorodice Trojeručice sabranima je čestitao Episkop budimljansko-nikšićki Metodije. Naglasio je da kao sve velike praznike za koje je naš narod vezan i duboko u svom srcu ih čuva i njima se moli, tako se i ovaj praznik danima proslavlja, krunišući ga svetom Liturgijom u hramu u Kličevu.

„Velika se tajna zbiva sa svakim čovjekom pojedinačno, a onda i sa jednim narodom i sa ovim gradom, mjestom i krajem, Bog Koji nas je iz nebića i nepostojanja priveo u biće, a onda, kada smo otpali, kao što kaže liturgijska molitva, podigao nas je opet, sve čini, nikad ne odustaje dok nas ne uzvede u Carstvo svoje buduće. Tako i ovaj blagoslov Ikone Presvete Bogorodice koja nam je dovela i igumana hilandarskog sa dijelom bratije, a time i blagoslov Svete Gore i svete srpske carske lavre manastira Hilandara, a preko toga i svih Nemanjića Svetog Simeona i Svetog Save i Svetog kralja Milutina, pa onda i cara Lazara i Svetih mučenika Kosovskih i svih onih koji su se na bilo koji način ugradili u tu carsku lavru, a onda i svih manastira i svih kelija i skitova Svete Gore do velike lavre i Vatopeda Svetog Save, Simeona i Pantelejmona, ruskog manastira. Veliki blagoslov za današnji dan i ovaj grad. Dao je Bog i rukopoloženje našeg novog đakona oca Darka koji će, ako Bog da, brzo postati sveštenik“.

„Velika se tajna zbiva i sa ovim mjestom gdje se nije moglo zuba obijeliti, kako narod kaže, da se na ovom mjestu podigne crkva, prije samo nekoliko godina, pa smo ovo proglašavali zvanično kao da je neki magacin ili šupa da bi dozvolili da počne da se gradi. A onda je ispao ovako veličanstven hram, naravno, sve zahvaljujući ocu Velju, ponajviše, i svima vama, koji ste se s njim zajedno trudili. Ne samo što ste podigli ove divne zidove, koji dobijaju veličanstveni lik i oblik, koji niko nije mogao ni da zamisli, i svi ovi ljudi koji se uz njega trude, koje on najviše ističe, našeg Nebojšu Adžića, arhitektu i Peđu Vukićevića i sve vas koji ste se ovdje ugradili i ugrađujete u ovu svetinju. I nije toliko važno što se ovi zidovi dižu, koliko je bitno i važno da je živa crkva ovdje oko o. Velja okupljena, narod Božji, zajednica oko putira i pričasne čaše gdje se svi iz jednog putira pričešćujemo i živimo u zajednici, u svezi ljubavi, ispovjedamo jednako kao i preci naši što su Hrista bogočovjeka, Njegovog Oca i Duha Svetog“, besjedio je Njegovo Preosveštenstvo.

Ovaj hram, dodao je Vladika, postao je njižni hram jer se iznad njega diže hram koji će biti posvećen Ikoni Presvete Bogorodice Trojeručice.

„A ovaj gdje smo se sada okupili, ako Bog da, biće posvećen carstvenim mučenicima Nikolaju caru Romanovu i njegovoj porodici, oni su se u ovaj grad ugradili, ktitori su hrama Svetog Vasilija Ostroškog, najljepšeg hrama u Crnoj Gori i ne samo najvećeg u to vrijeme, nego i najljepšeg. Ovdje je blizu i Carev most, koji nije bitno samo da nas s jedne na drugu obalu prenese, nego ta ljubav i žrtva koju su oni pokazivali prema ovom narodu i izražavali u Crnoj Gori, naš bratski pravoslavni ruski narod. Pokazuje most između našoh naroda, a čija je sveza ljubav, a onda i most odavde sa zemlje do neba, ta ljubav i žrtva svlači nebo na zemlju. Zbog te ljubavi se i Hristos ovaplotio i izabrao u prevječnom planu svome Bogorodicu Mariju, preko Nje i Njene utrobe, uzevši našu prirodu i Njene prirode, postavši u svemu jednak sa nama ljudima, da bi sve ono što je stvoreno, što je ljudsko i čovječansko, propadljivo spojivši se sa božanskim u Njegovoj ličnosti, spasilo se na sve vjekove“.

„Zato smo se mi ovdje okupili i zapamtite, velika je to tajna pred kojom treba pognuti glavu i biti smiren i skrušen i reći, kao što je Petar govorio kad mu je Hristos ušao u čamac i čudo učinio, kad su izvukli ribu koje dotad nije bilo, pa kad se potapala lađa i kad je vidio čudo Hristovo, rekao je: Idi od mene, Gospode, jer ja sam grešan čovjek. Svaki od nas koji ima duboko smirenje u sebi znači da je osjetio blizinu Božju, svaki onaj koji se nad drugim uzvisuje i diže iznad ostalih to je jasan znak da ga se nije kosnula blagodat Božja. Zato pred ovom tajnom treba sagnuti glavu i našim postojanjem i time što nas je Bog dao da smo u srpskom narodu pravoslavni hrišćani koji se u lađi božanskoj spašavamo i putujemo ka Carstvu nebeskom pod okriljem Majke Božje, čiju Ikonu cjelivamo i pred njom klečimo i Njenom Sinu Bogomladencu se molimo“, kazao je Episkop Metodije.

Riječi Presvete Bogorodice: Evo sluškinje Božje, neka mi bude po volji tvojoj jesu, istakao je Vladika, poziv i poruka svima koji ovdje dolaze i cjelivaju njenu Čudotovornu ikonu, a koja je preko Jovana Damaskina i Svetog Save i manastira Hilandara obišla zemaljski šar.

„Evo, Nikšić ima blagoslov da je čuva ovdje u svom naručju. Molim igumana našeg, najmilijeg gosta, ovdje su naši Arhijereji domaći, Mitropolit Dimitrije i Vladika Kirilo, ali nam je rijetka prilika i nikad do sada iguman Metodije nije dolazio u Nikšić. Dolazio je nekad kao student, putujući vozom i prolazio kroz Nikšić kad je išao da se pokloni Svetom Vasiliju. Sada je Bog dao blagoslov da dođe kao Iguman u pratnji Igumanije Hilandarske Presvete Bogorodice Trojeručice. Hvala igumanu što je došao da nam prenese sve te svete blagoslove Svete Gore i carske lavre Hilandara, i molim ga da nas blagoslovi“, rekao je Vladika Metodije.

Arhimandrit Metodije je naveo da se praznik Presvete Bogorodice Trojeručice u Hilandaru slavi po novom kalendaru 25. odnosno 12. jula po starom, a u nastavku tog praznovanja došli su u Nikšić.

„Blagodarim Vladiko na Vašem pozivu i ocu Velju i blagodarim što ste na pravi način rekli šta se danas dešava, dakle, stigla je Hilandarska igumanija Trojeručica, a mi smo došli u njenoj pratnji. To je naša dužnost da je pratimo kada ona po njenoj volji dolazi, a njena je volja da jedna njena ikona, mi kažemo vjerni prepis, bude u ovom hramu koji će, nadamo se, uz njen molitveni pokrov, još brže da napreduje u gradnji, da će se uskoro potpuno završiti, zasijati u punom sjaju. Ova ikona nam zaista pomaže u mnogim trenucima, ja znam sam kada kao iguman hoću nešto da riješim i njoj se pomolim odjednom neko rješenje se pojavi. Upravo o tome sam htio danas da govorim sa vama i da podijelim to duhovno iskustvo jer sada ćete i vi imati ovdje Trojeručicu, vjerni prepis, ali u njoj je ista ona sila, ako vi budete imali vjeru, kao da se molite pred onom samom koja se nalazi u Hilandaru“.

„Sa blagoslovom Vladike podijelićemo na kraju i ikonice, koje ćete imati, ali dolazićete vi ovdje često u ovaj hram, tako da ćete imati priliku Njoj, kao našoj Majci svih hrišćana da se obratite kao živoj da steknete taj osjećaj molitveni, a kada budete pričasnici Njenih čuda onda neće više biti potrebno da vam neko o tome govori već ćete sami znati o čemu je riječ, moći ćete da naučite i druge i da im objasnite na koji način da se njoj obraćaju sa vjerom. Vladika je pomenuo čudo kada je Gospod došao na jezero gdje su bili Sveti apostol Petar i drugi apostoli koji su bili ribari i kako je na čudesan način njihove lađe napunio ribom. Jedan takav događaj, takvo čudo se desilo prije nekoliko godina, ja sam bio svjedok tome i zato bih da vam govorim o tome, da vidite kako Bogorodica pomaže“.

„U gradu Stavrosu, gdje dolazi puno turista iz Srbije, gradi se jedan veliki hram i tamošnji sveštenik je želio da ima jedan prepis Ikone Trojeručice u toku ljeta samo da mu damo jednu ikonu da bi što više ljudi dolazilo da se poklanjaju i da bi kupovali svijeće i pomogli gradnju hrama. Mi smo imali jednu Trojeručicu koja nije bila u ovim veličinama, nego je manja nego ona originalna. Slikao je jedan  naš monah i predložili smo da nju pošaljemo i bude tamo u toku ljeta. Kako braća Grci možda od svih pravoslavnih naroda najbolje čuvaju to vizantijsko blagoljepje, onda oni nisu htjeli da to bude običan dolazak ikone već, pošto je Stavros na moru, oni su organizovali da u jednu drugu luku uđemo sa ikonom u ribarski brodić i da tako sa mora stignemo da bi bilo još svečanije. Dok smo putovali tim brodićem, oci koji su iz te Mitropolije su me upoznali sa braćom koji su vlasnici brodića, malo smo razgovarali a meni je imendan kao i naših Vladika Sveti Kirilo i Metodije, a u grčkim morima postoji jedna riba koaj se zove majatiko zato što se lovi maja mjeseca. Obično sam volio da na naš imendan ta riba bude na trpezi, ali nije se uvijek lako mogla pronaći. Onda ja pitam ove kapetane da se dogovorimo da svake godine od njih naručujem tu ribu, a ovaj kapetan mi kaže da te ribe nema ovdje, već u drugom moru, a ovdje ona uopšte ne postoji. Stigli samo u Stavros, izašli smo iz broda sa ikonom, Grci su napravili lijepu litiju, ušli smo u hram a oni su otišli da love ribu, služen je i moleban i večernja služba, možda dva sata i onda nas je sveštenik poveo na večeru. Tu je bio i konzul Srbije u Solunu i neki oci sa Hilandara i u toku večere, negdje oko 9 sati, zvoni telefon svešteniku i on kaže da ga zovu oni kapetani, kaže, oni već napunili pun brod ribe, zovu nas da vidimo. Došli su bili sa punim brodom ribe, mi smo došli tamo, oni je stavljaju u stiropor sa ledom i kažu: Ovo je samo zbog toga što je Bogorodica Trojeručica bila na brodu, kaže da se ovo nikad nije desilo. Dok smo mi to gledali, ovaj kapetan me uzme pod ruku i kaže: Ali, nijesi još sve vidio. Dovede me na jedno mjesto i pita: Koja je ovo riba? Ja kažem: Ne znam. On kaže: Pa to je majatiko, pitaj ove momke što rade, kaže, nikad nijednu nijesu ulovili. U nedelju smo ih spremili na trpezi i tada sam na besjedi za trpezom rekao: Naša Bogorodica Trojeručica, naša igumanija, ona nas uvijek čuva, prevashodno za potrebe duhovne, ali nas i hrani, a evo sad se to desilo i bukvalno, očigledno ovu ribu koju smo danas jeli to je Ona, na neki način, čudesno pomogla da se ulovi. Eto to je jedno čudo koje sam vidio, tako da čuda nisu samo ona iz Svetog pisma, prije mnogo vjekova već ako imamo vjeru možemo ih vidjeti svaki dan oko nas i baš zbog toga o toj vjeri, o toj molitvi sa vjerom, o živom odnosu sa Presvetom Bogorodicom sam htio danas da podijelim to iskustvo i nadam se da će se to i vama ovdje ostvariti“.

„Na kraju da kažem, šaljući poziv da dođemo danas i proslavimo sa vama ovaj praznik, Vladika i otac Veljo su napomenuli da je njihova želja da se pri parohijskim objektima koji budu pored ovog hrama bude simbolično jedna hilandarska kelija. Mi smo to pismo čitaki na saboru i evo prilika je da kažemo da smo i mi složni, lijepa je prilika da kažemo pred svima. To će biti jedna duhovna veza sa Hilandarom i, kao što sam rekao, imaćemo tu radost da vam podjelimo ikonice iz manastira Hilandara“, kazao je iguman Metodije, poželivši da svima Presveta Bogorodica bude na pomoći i Sveti Vasilije Ostroški koji se, kako je naveo, računa i u hilandarske svetitelje.

Obratio se i nadležni paroh protojerej-stavrofor Velimir Jovović rekavši da se ova radost ne može riječima opisati.

„Piše se istorija Kličeva, bezglavog Kličeva, koje je bilo bez hrama a sad ima i hram i Čudotvornu ikonu. Trudićemo se koliko budemo mogli, hram će biti otvoren svakog dana ujutru od 8 do 12 sati i popodne od 16 do 20 sati, a u 19 sati će se svakog dana čitati akatist pred Ikonom. Za početak toliko da učinimo, da joj prilazimo sa vjerom, sa ljubavlju, da pogledamo Majku Božju, da joj kažemo šta nas boli i Ona će nam pomoći“, naveo je sveštenik Jovović, zahvalivši sabranim Arhijerejima, igumanu hilandarskom Metodiju kome je u znak sjećanja i blagodarnosti za današnju sabornu molitvu u Kličevu uručio na dar naprsni krst.

Osveštani su slavski prinosi i prelomljen slavski kolač, a zajedničarenje je nastavljeno uz trpezu ljubavi i bogat kulturno-umjetnički program.

Svenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u KličevuSvenarodno sabranje pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice u Kličevu