20250827 201023 1080x675

Svetouspenska akademija posvećena „Zakonopravilu Svetog Save“: Sveti Sava je prvi srpski zakonodavac

Na 12. Trgu od ćirilice, u okviru obilježavanja hramovne slave manastira Savina sinoć je održana Svetouspenska akademija. Nakon bogosluženja kojim je počela proslava slave manastira Savina, promovisana je fototipija „Zakonopravila Svetog Save, tvrdoško-savinski prepis“. Pored Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, o knjizi su govorili prof. dr Đorđe Bubalo i protojerej prof. dr Zoran Devrnja.

Kako je u obraćanju kazao Mitropolit Joanikije ono što je izuzetno važno za nas kao narod je da je Sveti Sava ovim Zakonopravilom utemeljio na sigurnim osnovama odnos između Crkve i države, uravnotežujući i jednu i drugu vlast –  da svetovna vlast ne zadire, preko onoga što je propisano, u crkvena djela, niti da crkvena vlast zadire u državne poslove preko nekih granica.

– U jednoj hrišćanskoj zemlji se ne mogu te dvije vlasti u potpuno razdvojiti, one su vrlo često prinuđene, s obzirom da se bave jednim te istim narodom, da rade na dobru i na spasenju jednog te istog naroda. Može da se kaže da im je jedna te ista briga, mada zemaljska vlast se brine o zemaljskom blagostanju, zemaljskom poretku, a duhovna vlast se, prije svega, brine o spasenju ljudskih duša i o evangelizaciji naroda, upućivanja naroda Božijeg na put spasenja. To ne znači, naravno, da se i svetovne vlasti ne interesuju, i da nije potrebno da se interesuju, za duhovne stvari. Vidimo da su vladari iz doba Nemanjića svi bili veoma produhovljene ličnosti, mnogi od njih pred kraj svoga života su se zamonašili, većina od njih su postali svetitelji. Isto tako ne znači da oni koji imaju crkvene službe  i brinu se o spasenju duša, da im nije stalo i do dobra i što boljeg poretka u državi, istakao je Mitropolit Joanikije i dodao da je važno da se podsjetimo na to veliko naše duhovno, kulturno, i crkveno-pravno nasljeđe od ogromnog značaja.

Protojerej prof. dr Zoran Devrnja koji je napisao predgovor ovom izdanju fototipije Zakonopravila kazao je da je Sveti Sava živio u specifično vrijeme i upravo je to dovelo do ovako velikih tekovina, a najveća je upravo Zakonopravilo.

– Ovim dokumentom, skupom propisa omogućio je da se u našem narodu upravlja, crkvom, manastirom, porodicom, da se prodaje, kupuje, nasleđuje, sve je bilo blago razumno. Sveti Sava učinio je gotovo neshvatljivu stvar, ono što je učinio nije pripadalo ljudima njegovog opredjeljenja, zakone su uvijek donosili državnici, vrlo je čudno kako je to pripalo Svetom Savi. Nama je to prirodno, ali otkud je baš on taj koji će duboko prodreti u dubinu kanonskih normativa, kako je sve učinio tako plodnim, obogatio i svoj narod i mnoge druge narode. Agiografi Teodosije i Domentijan pokušali su da predstave sve što se dešavalo u životu Svetog Save, koji se bazira na mojsijevskoj tradiciji. Onaj koji donosi zakon je onaj koji sa Bogom razgovara. Po ugledu na taj model dva brata koja ustanovaljavaju identitet jednog naroda i njihovu zavetovanost Bogu primjenjen je i kod našeg poimanja Svetog Save, objašnjava Devrnja.

Prema riječima prof. dr Đorđe Bubalo naslijeđe Svetog Save prevazilazi moć pojedinca da ga razumije i sagleda, ono je sveprisutno i upravo zbog toga često ga nismo svjesni.

– Mnoge oblasti života srpskog naroda, koje uzimamo kao neupitne datosti, imaju ishodište u mnogostrukoj djelatnosti Svetoga Save. Njegovo djelo je umnogome oblikovalo svijest o sebi i svojoj posebnosti. On je bio začetnik, pokretač i osnivač. Sveti Sava je prvi srpski zakonodavac i tvorac najstarijih srpskih zakonskih spomenika, monaških tipika i nomokanona, kazao je Bubalo.

U znak zahvalnosti za pomoć za obnovu savinske crkve, iguman manastira Savina Makarije dodijelio je zahvalnice i fototipiju „Zakonopravila Svetog Save“, predstavnicima IHTIS ikone iz Beograda, Đorđu Korovljeviću, Bošku Mediću, Vladanu Stevanoviću, Nikoli i Vladimiru Gojkoviću, Rajku Vikalu, Jagošu i Ognjenu Murišiću.

U programu su učestvovali Hor Sveti Sava, hor Sveti Vasilije Ostroški iz Kumbora, profesorica solo pjevanja Nikolina Tomašević, gitarista Aleksandar Bubanja, a pjesmu „Pod Savinom šumom“ izgovorila je autorka Teodora Kovač.

Izvor: RTHN