Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski i Mitropolit crnogorsko- primorski g. Joanikije na trinaestu nedjelju po Duhovima, 30. avgusta 2026. godine, služio je Svetu arhijerejsku liturgiju u Cetinjskom manastiru, uz sasluženje preosvećene gospode episkopa Gedeona iz Ukrajinske pravoslavne crkve (Moskovska patrijaršija) i dioklijskog Pajsija, sveštenstva i sveštenomonaštva, u molitvenom prisustvu vjernog naroda.
O. Ostoja Knežević: Bogorodica je najbolji primjer dobrog djelatnika u vinogradu Gospodnjem
Besjedeći po pročitanom Jevanđelju o zlim vinogradima, protojerej Ostoja Knežević je kazao da nam ova priča svjedoči o riječi Gospodnjoj koju je uputio svojim slušaocima prilikom njegove zemaljske propovijedi te da je u nekom najužem smislu upućena Božijem izabranom narodu, odnosno duhovnoj, intelektualnoj eliti starozavjetnog naroda: sveštenicima, književnicima i farisejima, izabranom narodu Božijem kome je bio povjeren vinograd Gospodnji. Naime, u ovoj priči Gospod govori o tome kako dobri vinogradar stvori vinograd, okopa ga, ogradi plotom, dade mu vodu i sve što je neophodno da on uzrasta i donosi plodove u svoje vrijeme, i povjeri ga vinogradarima i ode.
„Upravo izabrani narod Božiji, zajedno sa svojim starešinama, jesu bili ti vinogradari koji su dobili vinograd Gospodnji na staranje. Međutim, nažalost, oni bjehu zli vinogradari. Dalje nam svjedoči ovo Jevanđelje kako su one Božije poslanike i ono staranje njegovo prema njima, prezreli i kako su progonili Božije poslanike. A to su upravo starozavjetni proroci koje je Gospod slao ne bi li izabrani narod Božiji vratili na pravi put i ne bi li ga vratili savezu sa svojim tvorcem, sa Bogom svojim“, besjedio je prota.
Podsjetio je na velika dobročinstva, ljubav, čuda, koje je Bog pokazivao prema svome narodu. Slao im manu sa neba, učinio da iz kamena poteče voda i mnoga druga čudesa činio ne bi li narod svoj vratio savezu sa svojim tvorcem. Međutim, narodu, kao ovim zlim vinogradarima, bjehu srca okamenjena i njihov život do te mjere otuđen od Boga da im taj savez u stvari nije trebao:
„I govoreći ovdje o sinu domaćina vinograda, koji im šalje sina svoga uvjeren da će se postidjeti od njega, On upravo govori o sebi i proročki govori o svojoj končini. Jer On, došavši na zemlju kao Sin Božiji i kao naslednik domaćina vinograda, upravo je bio prognan i ubijen, i na krstu razapet, baš kao što govori ovdje i o sinu načelnika vinograda. I kada on pita iste te jevrejske starešine, kakvom kaznom treba kazniti ove zle vinogradare, oni govore o sebi: Zločince zlom smrću kazniti, a vinograd dati drugim vinogradarima. I tu Gospod govori riječ proročku: ‘Kamen koji odbaciše zidari, on postade glava od ugla; to bi od Gospoda i divno je u očima našim.‘ Upravo je Hristos Spasitelj taj krajeugaoni kamen koji je povezao Stari i Novi zavjet, koji je i nas, druge narode do tada neznabožačke, učinio djelatnicima vinograda svoga.“
U nastavku je posebno istakao da kako su, zahvaljujući slobodi koju je Bog dao čovjeku, starozavjetni Božiji ljudi imali mogućnost izbora da budu dobri ili zli djelatnici vinograda Gospodnjeg, tako i mi koji smo zasađeni u vinogradu Gospodnjem i koji se nalazimo u njemu — ako bi preciznije govorili, i mi koji se nalazimo u Crkvi Božijoj — svakoga dana smo na raskrsnici da budemo dobri ili pak zli djelatnici vinograda Božijega.
„I zato kažemo da ova priča, iako u nekom najužem smislu je upućena onima koji su tada slušali Gospoda, ali kao i svaka druga riječ Gospodnja i ova je svevremena i nadilazi svako vrijeme, i ona upućuje i govori o vječnosti“, poučio je sabrane o. Ostoja.
Naglasivši da u danima kada čitamo ovu jevanđelsku priču, slavimo Presvetu Bogorodicu, njeno preslavno Uspenje koje je i kruna svih njenih praznika, nje se nije dotakla truležnost, propadljivost nego je sam Sin njen uznio sebi i svome Ocu kao prečisti i divni sasud Božije blagodati, prota je kazao da je upravo Bogorodica najbolji primjer dobrog djelatnika u vinogradu Gospodnjem:
„Od nje u Svetom pismu imamo samo tri riječi. Samo tri puta se svjedoči o nečemu što je ona rekla, a to je prilikom blagovijesti arhangela Gavrila kada ona kaže: Evo sluškinje Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj.‘ Druga riječ je prilikom susreta sa njenom rođakom Jelisavetom, kada je već znala o predivnom i čudesnom planu koji je Gospod imao sa njom, kada ona kaže: Veliča duša moja Gospoda i obradova se duh moj Bogu, Spasu mome, što pogleda na smjernost sluškinje svoje, jer sada će me blaženom zvati svi naraštaji.‘ I treća njena riječ je na svadbi u Kani Galilejskoj kada kaže: ‘Šta god vam reče, učinite‘. Presveta Bogorodica, koju uvijek i u najmanjoj našoj molitvi kada se Bogu obraćamo pominjemo, odmah posle Gospoda svoga, nas uči da predanost volji Božijoj i bezrezervno služenje promislu Božijem o nama, i blagodarnost za učešće u tom promislu Božijem, i povjerenje u Božija obećanja, treba da budu u centru našega bića, u centru naših misli i naše vjere. I da je zato i u tome naša vjera radosna, zato što smo se upisali u taj Božiji plan i živimo u njemu.“
Završavajući svoju propovjed, protojerej Ostoja Knežević je kazao da u ovome životu i na tom hodu ka Carstvu nebeskom mora biti iskušenja i teškoća i da je upravo svjedok toga Presveta Bogorodica koja je, iako je bez ostatka bila predana promislu Gospodnjem, stradala i patila:
„I kada je rodila Spasitelja svijeta, morala je sa njim da bježi od onih koji su tražili dušu njegovu, pa morala i da vidi svoga Sina na krstu i da mač, kako se kaže, probode srce njeno, ali i da bude prečisti sasud Božije blagodati, da kroz sva iskušenja i teškoće, koje su je sustizale, ostane vjerna Bogu svome i onome što je Bog za nju ugotovio i predvidio radi njenoga spasenja, a kroz nju i radi spasenja svih nas. Molitvama Presvete Bogorodice neka Gospod blagoslovi naš zemaljski hod, naše staranje, naše trudove, naše molitve u sve dane života naših. Amin, Bože daj.“
Mitropolit Joanikije: Ukrajinska pravoslavna crkva svjedoči Jevanđelje Božije
Na kraju Svete službe Božije vjernom narodu se obratio Visokopreosvećeni Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije, podsjetiviši da danas, kao i svake nedjelje, proslavljamo Hristovu pobjedu nad smrću, ali i da u nastavku praznika proslavljamo i Uspenije Presvete Djeve Bogorodice:
„Veliki, čudesni praznik, kada prosto opipavamo, doživljavamo, udišemo blagodatno zastupništvo Presvete Vladičice naše Bogorodice, koja zastupa svojim svetim molitvama sve nas pravoslavne hrišćane, cijelu Crkvu Božiju, šire uzeto i cio vasioni svijet, jer ona je rodila Spasitelja svega svijeta.“
Vladika je iskazao i veliku radost zbog dolaska Vladika Gedeona iz kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve, mučeničke crkve, na čijem je čelu Blaženjejši Mitropolit Onufrije:
„I danas Ukrajinska pravoslavna crkva sa Mitropolitom Onufrijem na čelu svjedoči Jevanđelje Božije. Oni su sada na Golgoti Hristovoj, raspeti. Njihov narod, i na jednoj i na drugoj strani, nema teže muke i veće nesreće za duhovne pastire nego da gleda kako se jedan te isti narod među sobom ubija i istrebljuje. Ali to samo đavo može da osmisli. Mi smo se molili i na ovoj svetoj službi za mir sveg svijeta, uvijek se molimo da Gospod nispošlje svoju milost i da se nađu ljudi razumni, trezveni u ovome svijetu koji će poraditi na miru, da se što prije uspostavi taj mnogo i svima nama potrebni mir.“
Poželjevši dobrodošlicu arhijereju Ukrajinske pravoslavne crkve, Mitropolit je istakao da je Vladika Gedeon gonjen te da ne može da bude u svojoj Ukrajini, već je u Rusiji.
„Daće Bog i Majka Božija da se vrati mir na Ukrajinu, da se Vi vratite svojoj Ukrajini, svojoj otadžbini, svojoj Kijevo-pečerskoj lavri, jednoj od najvećih svetinja u cijelom pravoslavnom svijetu. Posle Jerusalima i posle Svete Gore, po mom osjećaju, najveća svetinja je Kijevo-pečerska lavra — tamo gdje se zamonašio naš veliki Božiji ugodnik Simeon Dajbabski. Dobro nam došao, dragi Vladiko! Hvala Vam, bila nam je velika radost da se danas zajedno molimo Bogu ovdje pred kivotom Svetoga Petra Cetinjskog“, kazao je Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski i Mitropolit crnogorsko- primorski g. Joanikije.
Vladika Gedeon je, u svoje ime i u ime Blaženjejšega Mitropolita kijevskog i sve Ukrajine g. Onufrija, zablagodario na toplim riječima i bratskoj ljubavi prema Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, koja je danas izložena progonu i pritiscima.
„Vi se molite za nas i pružate nam podršku, pre svega duhovnu, što je veoma važno, pokazujete svoju ljubav prema Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi koja trenutno strada. Hvala Vam, dragi Vladiko. Milošću Božijom, po drugi put posjećujem ovu svetu zemlju – Crnu Goru. I za mene je ona sveta zemlja. Vidim koliko ovdje ima manastira i crkava, divnih sveštenika i divnih arhijereja. I, iskreno, duša mi se raduje. Dragi Vladiko, svi smo mi jedno; zajedno smo jedno Tijelo Hristovo. Mi smo jedna Crkva. Gospod je rekao: Sazidaću Crkvu svoju, i vrata pakla je neće nadvladati„, poručio je Preosvećeni Episkop g. Gedeon iz kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve.
Vesna Dević
Foto: Maksim Šestakov
