Povodom Dana slovenske pismenosti danas, 22. maja 2024. godine, u amfiteatru Narodne biblioteke Srbije u Beogradu predstavljena je knjiga dr Milene N. Martinović ,,Rukopisne knjige manastira Rođenja Presvete Bogorodice na Cetinju“ u izdanju Mitropolije crnogorsko-primorske.
Promocija je održana u prisustvu Njegove svetosti Patrijarha srpskog g. Porfirija, Njegovog visokopreosveštenstva Mitropolita crnogorsko-primorskog g. Joanikija i Njegovog preosveštenstva Episkopa buenosajreskog i južno-centralnoameričkog i administratora Mitropolije zagrebačko-ljubljanske g. Kirila.
Govoreći o knjizi, Visokopreosvećeni Mitropolit Joanikije je kazao da je Cetinjski manastir samim svojim osnivanjem utemeljen kao značajan kulturni centar te iako je poznat po prvoj srpskoj štampariji na slovenskom jugu – Štampariji Crnojevića, on ne zaostaje ni po svojim rukopisnim knjigama:
„Rukopisne knjige u našoj kulturi imaju prednost, ako gledamo u našu daleku prošlost, nad mnogim drugim kulturnim ostvarenjima. Samo uzeti jednu rukopisnu knjigu u svoje ruke znači uzeti jedno umjetničko djelo. Nažalost, kao i naš narod, rukopisne knjige srpskog naroda su mnogo stradale i mnogo se raseljavale. Svaka stara rukopisna knjiga ima svoju biografiju, svoj život koji traje vjekovima. Prije svega na njima su ostali otisci naših monaha podvižnika, patrijaraha, episkopa, mitropolita, sveštenika, đaka koji su ih koristili kroz vjekove i to zaslužuje posebnu pažnju i poštovanje. Iako su mnoge od njih nepotpune, kao što vidimo i u ovaj monografiji gospođe Martinović, to je sve za veliku pouku, jer vidimo koliko su naši monasi i sveštenici, patrijarsi, mitropoliti, svi episkopi, vodili računa da se sačuva naša kulturna baština, prevashodno rukopisne knjige.“
Podsjetivši da u Cetinjskom manastiru, od njegovog nastanka, imamo živu književnu djelatnost, Vladika je posebno istakao bogatstvo biblioteke koja je obuhvatila sve prostore naše otadžbine, ali i širi kulturni prostor slovenskih naroda.
„Ono što je posebno dragocjeno, makar za mene, u ovim knjigama koje je obradila gospođa Martinović su zapisi, zato što oni bacaju svjetlost na našu prošlost. U njima nalazimo mnogo podataka dragocjenih za našu istoriju i kulturu. Po tim zapisima vidimo koliko su naši preci ulagali truda, prije svega da se opismene, da njeguju našu pismenost i da to predaju budućim pokoljenjima“, istakao je Visokopreosvećeni Mitropolit Joanikije.
Ukazavši na jednu specifičnost našeg naroda, a to je da je on stvarao i u vrijeme ropstva i dostizao visoke stepene kulture, pismenosti, duhovnosti, što je i održalo naš identitet i jedinstvo u kulturi, duhovnosti, pismenosti, Vladika je kazao da se takvi stvaraoci rađaju i danas i da je među njima i gospođa Milena Martinović koja je godinama radila na rukopisnim knjigama Cetinjskog manastira i na njihovoj zaštiti kao dobar stručnjak.
„Ona je najbolji ljekar naših knjiga, posebno rukopisnih knjiga. Dakle, ona je uložila jedan dugogodišnji trud i hvala Bogu možda je onaj najljepši dio njenoga truda danas ovdje pred nama, u ovoj lijepoj monografiji. Ja joj čestitam i svima onima koji su se uključili da joj pomognu“, zaključio je Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije.
U nastavku su o knjizi govorili prof. dr Tatjana Subotin Golubović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof. dr Dragiša Bojović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu, dr Vladan Trijić, načelnik Odeljenja za arheografiju Narodne biblioteke Srbije i autor dr Milena Martinović.
Monografija ,,Rukopisne knjige manastira Rođenja Presvete Bogorodice na Cetinju“ dopuna je istoimene doktorske disertacije dr Milene N. Martinović, odbranjene na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2016. godine, a sama ideja o dubljem naučno-istraživačkom radu na ovu temu potiče od davnašnjeg predloga blaženopočivšeg igumana cetinjskog, arhimandrita Luke (Anića).
Vesna Dević
Foto: Željko Drašković
