Jeromonah Gavrilo (Raičević), protojereji Blagoje Rajković i Dušan Bigović služili su danas, 1. marta, u Hramu Roždestva Presvete Bogorodice na cetinjskom Ćipuru, godišnji pomen kralju Nikoli Petroviću, koji se na današnji dan 1921. godine upokojio u Kap d’ Antibu u Francuskoj.
U besjedi nakon pomena jeromonah Gavrilo je podsjetio da je kralj Nikola privremeno bio sahranjen u ruskoj crkvi u italijanskom gradu San Remu, a od 1989. godine u crkvi na Ćipuru koju je podigao na temeljima starog Cetinjskog manastira.
“Poslije nekoliko decenija ovdje nađe spokoj da čeka vaskrsenje mrtvih, tj. Hristov dolazak. Naš kralj kao čovjek ima mnogo vrlina, a kao vladar i mana, ali mi ljudi koji smo naučeni Hristovom riječju, i ljubavlju Njegovom ozareni, u svakome čovjeku tražimo samo dobro i nije nam teško da u našem kralju i vladaru nađemo i nalazimo dobro. Nalazimo da je, naslijedivši svoga prethodnika knjaza Danila, kao mlad otpočeo svoju vladavinu i 58 godina vladao. I za to vrijeme, ako je Hristom bio ozaren kao što i jeste, činio je mnoga dobra”, besjedio je otac Gavrilo, pojašnjavajući da je kao vladar morao i griješiti.
Osvrnuo se na pjesmu “Zvona Cetinjskog manastira”, u kojoj kralj Nikola kaže ,,Mio Tvorče, ja sam tvoj“ i istakao da ta pjesma zapravo oslikava duboku vjeru vladara koji je naučen riječju Božjom sa Cetinjskog oltara:
“Iz Cetinjskog manastira je naučio one uzvišene riječi Jevanđelja, da je zemaljsko zamalena carstvo, a nebesko uvijek i dovjeka. Tih se riječi naš kralj Nikola držao, što je posvjedočeno kroz sve njegove pjesme, govore i poslanice narodu.”
Ukazao je i na to da je za naš narod mnogo značajno to što je kralj Nikola “podigao državu na noge, školstvo unaprijedio, zemlju izgradio i, kako bi danas rekli, modernizovao svoju Knjaževinu, a potom i Kraljevinu”. Takođe se proslavio kroz mnoge bitke, braneći svoj narod od Vučjega Dola i Fundine, preko balkanskih ratova i oslobođenja sjevera Crne Gore i čitave Metohije.
“Pokazao se kao veliki rodoljub, veliki patriota, ujedinivši svoj srpski narod oko ćivota Sv. Vasilija Ostroškog i Petra Cetinjskog, gdje se nije stidio i gdje je istinski znao šta je – svoje srpstvo nije objašnjavao, nego se sve to podrazumijevalo. Znao je ko je i kome služi – Gospodu našem Isusu Hristu. Sjećajući se njegovoga imena i njegovih dobrih djela, mi danas ovdje uznosimo molitve Gospodu za njegovu dušu, da se sjećamo našega kralja samo po dobru i da one njegove stope svetosavske i nemanjićke pratimo i tim stopama da hodimo. Blažen spomen našem kralju, amin”, zaključio je jeromonah Gavrilo (Raičević).
Vesna Dević
