Promocije Knjige Bajke Srba Sa Kim 5

U Nikšiću održana promocija knjige- „Bajke Srba sa Kosova i Metohije“

Ime: 31.03.2022-promocija knjige bajke srba sa KiM.; Opis: Bajke Srba sa Kosova i Metohije Tip: audio/mpeg

Knjiga „Bajke Srba sa Kosova i Metohije“ mlade izdavačke kuće „Zlatna gora“ iz Nikšića, promovisana je, u utorak, 29. marta 2022. godine, u JU Zahumlje, u Nikšiću, u okviru tribine Svobodijada.

 

Knjiga „Bajke Srba sa Kosova i Metohije“ iznjedrila se iz knjige narodnih umotvorina: bajki, poslovica, zagonetki „Narodna književnost Srba na Kosovu i Metohiji“, koju je objavila izdavačka kuća „Jedinstvo“ iz Prištine. Bajke, o kojima je ovdje riječ, samo su jedan njen segment. Izdavačka kuća iz Nikšića, Zlatna gora, u ediciji koja nosi naziv Jabučilo, objavila je samo bajke, po izboru urednice Marije D. Nenezić. Kao i sve bajke svijeta, i bajke Srba sa Kosova i Metohije jesu značajan trag književne istorije koju treba sačuvati, kazala je u uvodnoj riječi književnica Milica Bakra, urednica tribine Svobodijada i recenzent promovisanog djela.

Na promociji je govorila prof. srpskog jezika i književnosti, Marija Jelić. Napominjući da je, upravo, IK Zlatna gora objavila čuveni plavi Bukvar Jagoša Kuča i Voja Obradovića uz koji su stasavale generacije i generacije đaka, Jelić je ukazala da se specifičnost književnog teksta „Bajki Srba sa Kosova i Metohije“ ogleda u (kosovsko-resavskom) dijalektu, koji je u veoma maloj mjeri zastupljen u srpskom jeziku, tačnije, on je gotovo na granici izumiranja.

O „Bajkama Srba sa Kosova i Metohije“ govorila je Marija D. Nenezić, urednica Izdavačke kuće Zlatna gora, u čijoj ediciji „Jabučilo“ je objavljena knjiga „Bajke Srba sa Kosova i Metohije“. Ocijenila je da su bajke nešto najvažnije što jedan narod može da ima, jer su to tekstovi koji prenose tradiciju slikovito, bajkovno, emotivno, a opet mitski precizno.

„Bajka je prvobitno bila namijenjena odraslim ljudima da uputi na greške koje valja ispraviti, da opomene, da ispriča priče koje su se primakle zaboravu, a tek u novijoj civilizaciji bajke postaju priče za djecu koje sada odrasli olako shvataju zbog načina života, nevjerice u vile, odnosno u magijski svijet“, kazala je Nenezić.

Izbor odabranih bajki čitala je prof. filosofije Anđela Peković, takođe urednica iz JU Zahumlje.