Otac Gojko Perovic

Protojerej-stavrofor Gojko Perović

U Podgorici održan naučni skup na temu „Korijeni i posljedice crnogorskih podjela u svijetlu 100 godišnjice Božićneg ustanka“

Ime: 15.01.2019. OTAC GOJKO NAUCNI SKUP; Opis: Korijeni i posljedice crnogorskih podjela u svijetlu 1oo godišnjice Božićneg ustanka Tip: audio/mpeg

U organizaciji Udruženje pravnika Crne Gore danas je u Dvorcu Petrovića na Kruševcu  u Podgorici održan naučni skup na temu „Korijeni i posljedice crnogorskih podjela u svijetlu 1oo godišnjice Božićneg ustanka“.

Skup je otvorio predsjednik Udruženja dr Branislav Radulović koji je istakao da je namjera organizatora da se o ovako značajnoj, naučno nedovoljno istraženoj i nadasve društveno osjetljivoj temi razgovara u duhu akademske zajednice, pokazujući time da u cnogorskom društvu postoji kultura dijaloga i akademskog uvažavanja.

Na poziv organizatora u radu skupa, koji je održan u formi okruglog stola, učestvovali su akademici, profesori, književnici, publicisti, svoje izlaganje „Jedan narod – dvije nacije“ imao je sveštenik Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije.

Otac Gojko je svoje izlaganje koncipirao na problematici kako danas u novom vijeku posmatrati podijele, koje našoj maloj po strukturi i broju stanovnika Crnoj Gori dosežu do velikih i nepromostivih polemika.

Po njegovom viđenju u novom vijeku konstitusiano je nekoliko ideologija nacije, a kako ne postoji jedna definicija nacije, kazao je da je njemu najpribližnije tumačenje da je nacija ona politička, zamišljena zajednica koja se konstituiše oko državotvornosti a ne oko krvi, jezika, tla…, a da je drugi, njemu oponentni pojam, neka etnička struktura koja može da se identifikuje sa pripadništvom jednom narodu bez obzira na političke granice.

„Postoje dva tipa nacije koja bi bila relevantna za ovu našu situaciju. Jedan bi bio onaj gdje se građani jednog područja identifikuje sa državom i njenim institucijama – uslovno rečeno evropski model, a drugi bi bio ovaj, uslovno nazvan, judeo-hrišćanskim, gdje bih uzeo za primjer Jevreje i Grke, koji bez obzira gdje se nalazili i čije države bili podanici, čuvaju svoju identifikaciju prema jednom korpusu koji je krvni, jezički, kulturni ili duhovni.

Otac Gojko je istakao da se na ovom našem malom prostoru ukrštaju ta dva koncepta i idu u kuću pod jedan krov, „na grudi jedne majke“ i da su oba koncepta pitanje identifikacije jer se niko ne rađa ni sa jedinim ni sa drugim, nego je to pitanje obrazovanja, usvajanja.

„I jedno i drugo je vjekovima prisutno i ja vidim dvije opasnost za nas danas: jedna je da neko zbog identiteta ovog drugog doživi da mu je suvišna crnogorska državnost i tako bi se lako nje odrekao, a drugi je da zbog utemeljenja crnogorske državnosti neko hoće da prenebregne i zaboravi, potisne ili falsifikuje ono što postoji vjekovima.“

Moja je teza da mi treba punim plućima da udahnemo svoju specifičnost, da stvorimo, kao država Crna Gora, ambijent u kome će se oba identiteta osjećati slobodno kreativno i plodotvoreno a ne narednih 100 godina jedni druge da optužujemo za izdaju.

Sva izlaganja naučnog skupa „Korijeni i posljedice crnogorskih podjela u svijetlu 1oo godišnjice Božićnjeg ustanka“ učesnika biće objavljeni u narednom broju časopisa „Pravni zbornik“.