Knjiga „Borba za spas Morače“ autora Komnena Bećirovića, književnika i publiciste iz Pariza, rođenog u Ljevištima na izvoru Morače , koja je objavljena u izdanju „Svetigore“, promovisana je 12. novembra pred mnogobrojnom publikom u kripti Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.
Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije podsjetio je da je Komnen Bećirović jedan od najznačajnijih boraca za odbranu, ne samo Morače i njene nemanjićke lavre, nego i lovćenske crkve Svetog Petra Cetinjskog, te da je upravo on svojevremeno podigao na noge najznačajnije ljude Evrope protiv tog nepočinstva ondašnjih vlastodržaca.
Kazao je da je današnja Crna Gora sve manje njegoševska Crna Gora, a sve više Montenegro.
„Povratak istinskih Crnogoraca biće onda kada budu učestvovali u spasavanju nemanjićke lavre Manastira Morače i moračkog kanjona, koji je zapamćen i zapisan u istoriji svijeta, u istoriji čovječanstva, da ne govorim o istoriji nemanjićkog naroda srpskoga, crnogorskoga… Zapisana je lavra moračka, zapisana je od ovih ruskih izaslanika koji su u svoje vrijeme dolazili. Daj Bože da oni dolaze i u vremenima posle ovih naših vremena i da nađu i lavru moračku, i morački kanjon, jedistven u Evropi, a da sa njima nađu i nas onakvim kakvi smo bili u vrijeme Petra Prvog i Petra Drugog Petrovića“ rekao je Mitropolit Amfilohije.
Autor knjige Komnen Bećirović je rekao da se Morača brani od zla koje joj prijeti već više decenija.
Dodao je da je dolaskom poznatog svjetskog ekologa Franca Vebera borba za njen spas poprimila međunarodni karakter.
„Ova knjiga sadrži moje tekstove nastale tokom poslednjih sedamnaest godina. U pitanju su moje reakcije, obraćanja, vapaji protiv potapanja Morače od strane vlasti. Ona je odgovor, koliko je to bilo moguće i u mojoj moći, na višedecenijsku ostrvljenost vlasti na Moraču“ kazao je Bećirović.
Akademik Matija Bećković je kazao da je Komnen Bećirović veći dio svog života posvetio odbrani Morače od potopa.
„Bećirović ima sabrata Kostu Radovića koji oplakuje potopljenu Pivu. I ja ću im se pridružiti. Nema u Crnoj Gori ništa što bi se smjelo potopiti. Počelo je iza Drugog svjetskog rata pričom da se isuši Skadarsko jezero. To je bila velika priča, da nestane jezero koje postoji, a završilo se da se naprave jezera tamo gde ih nikada nije ni bilo. I što je najgore, nijesam primetio u ovim našim brdima, da su se ljudi protiv toga bunili, nego kao da su u potopu videli jedinu nadu, da će ih negde zbog toga preseliti i da će dobiti neki drugi zavičaj. Nada u potop bila je jedina perspektiva. Crna Gora je Nojev kovčeg isplivao iz kosovskog potopa“, kazao je, između ostalog, Bećković.
Prof. dr Milo Mrkić istakao je da je Bećirovićeva borba za Moraču za pohvalu i od međunarodnog značaja.
Književnik Kosta Radović govorio je o mnogobrojnim negativnim posledicama potapanja rijeke Pive.
„Trideset i pet godina pišem i govorim o potopu Pive. Više sam i zanijemio od apsurda koji sam doživio. Piva je primjer kako ne treba raditi. Pivljani su dobili potopom seobu. Ta muka čeka i Moraču, ako se vlast ne osvijesti“ poručio je Radović.
Dr Budimir Aleksić je podsjetio da je Bećirović svoju borbu za odbranu Morače započeo jednim člankom u „Politici još daleke 1987. godine. Dodao je da je vlast koja je 1991. godine proglasila Crnu Goru za ekološku državu, upravo te godine spriječila uvrštavanje Morače na listu Uneska.
„I to je veliki paradoks. Drugi paradoks na koji Bećirović ukazuje u ovoj knjizi jeste da jedna vlast koja se kune u evropske vrijednosti vaskrsava najpogubniji projekat iz totalitarnog režima, a to je potapanje Morače sa svim njenim prirodnim i kulturnim bogatsvima“ zaključio je Aleksić.
Narodni guslar Stavan Vujačić pjevao je stihove Komnena Bećirovića o Morači.
Moderator večeri bio je sveštenik Predrag Šćepanović.
