U Zavičajnom muzeju u Danilovgardu održan okrugli sto o stvaralaštvu Ratka Vulanovića

U Zavičajnom muzeju u Danilovgardu održan okrugli sto o stvaralaštvu Ratka Vulanovića

U organizaciji Umjetničke kolonije Danilovgrad, u Zavičajnom muzeju, održan je okrugli sto posvećen stvaralaštvu Ratka Vulanovića, koji je prepoznatljivim monumentalnim skulpturama pomjerao granice uobičajenog umetničkog izraza. U raznim materijalima pronalazio je tišinu, snagu, dostojanstvo i glas vremena.

“Njegova djela ne govore samo o njemu, ona govore o nama, o prostoru iz kojeg potičemo, o istoriji, kulturi i identitetu koji gradimo i baštinimo. Danas, kada se sabiramo ovdje da razgovaramo o njegovom nasleđu, ne činimo to samo iz poštovanja prema jednom velikom umjetniku. Činimo to i zbog odgovornosti – da njegovo djelo ne ostane zatvoreno među stranicama kataloga i galerijskih zidova, već da nastavi da živi da bude inspiracija, da bude temelj novih vizija. Bio je stvaralac koji je u kamenu prepoznao vječnu snagu i oblikovao ga u djela koja i danas svjedoče o njegovom talentu i istrajnosti. Njegove skulpture krase Ostrožac u gradu Cazinu, Slovenj Gradec, Beograd, Kikindu, Aranđelovac, Podgoricu, Budvu, ali i Danilovgrad. Ratkova profesionalna dostignuća pripadaju ne samo crnogorskoj već i evropskoj i svjetskoj kulturnoj baštini. Zato ćemo kao lokalna zajednica i dalje pružati podršku očuvanju i promovisanju njegovog stvaralaštva – kroz izložbe, publikacije, edukativne programe i trajna obilježja“, istakao je predsednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović.

Andrija Radulović, poslovni direktor Umjetničke kolonije Danilovgrad, poetski emotivno pročitao je autorski esej „Čovjek od kamena – Kameni grad“ posvećen Vulanovićevom stvaralaštvu, koje je postalo dio istorije umjetnosti ovog prostora.

„Svijet Ratka Vulanovića je svijet figura i oblika od kamena i u kamenu, moćnih kamenih znakova koji su živeli u Nikšiću pred manastirom, u Budvi kod Starog grada, čineći jednu cjelinu, dok ga nisu srušili. Kameni grad je disao sa ovim gradovima, sa Crnom Gorom. Kameni grad kao Glas kamenštaka, glas pobunjenika i začuđenika, kao glas pjesnika i mlaz svjetlosti…. Bješe to đerdan, bijela kula u koju smo bježali, kao u svoju kuću, ljubili i mislili, crtali i pisali, spremali prve ispite iz života i umjetnosti, pili rujno vino u potaji… I sad Nikšićani kažu, idemo do Kamenog grada, iako su ga srušili, ali on živi u svijesti građana kao nešto neponovljivo, važno, njihovo, kao što živi Njegoševa kapela u svijesti svakog čovjeka koji voli poeziju, koji voli svoju zemlju i svoga vladiku…. Jer kao što ni rukopisi ne gore, tako ni istinska dijela se ne mogu zbrisati,srušiti, skloniti…

To je već zapamćeno. I živi svoj drugi život. Zagranični život… Religija Ratka Vulanovića je kamen, s kojim se rvao kao sa Nehmejskim lavom, dočekivao zore i snjegove, tuge i radosti, proveo čitav svoj stvaralački vijek. Gradio je on svoj Kameni grad da se vidi izdaleka i izvan vremena.

Ima njegovih skulptura svuda po svijetu, i u Nobelovoj kući u Štokholmu… Crtao je i slikao je Ratko Vulanović, kada se odmarao od kamenoloma, od gradova i ljudi, od podviga i poraza. Prije neku godinu imao je tri izložbe Potraga za Itakom – radovi u drvetu, Atlantida – zapis života u kamenu i Altamira … I tu ga je teško kopirati, gotovo nemoguće“, naglasio je Andrija Radulović, poslovni direktor Umjetničke kolonije Danilovgrad.

Okrugli sto na temu stvaralaštva vajara Ratka Vulanovića okupio je njegove prijatelje, stvaraoce, umjetnike, profesore i istoričare umetnosti, koji su govorili o njegovom jedinstvenom djelu i uticaju na regionalnu i širu umetničku scenu.

Na Vulanovićevo stvaralaštvo osvrnli su dr Rajka Bošković, mr Mirko Toljić, mr Lucija Đurašaković, mr Naod Zorić, književnik Budimir Dubak, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić i mr Branko Milovanović. Umjetničkoj koloniji Danilovgrad, učesnicima okruglog stola i RTNikšić posebno se zahvalila njegova supruga Olivera.

Ratko Vulanović iza sebe je ostavio impozantan stvaralački opus koji kritika ocjenjuje kao spoj arhaičnog i modernog. Posebno se izdvaja se Saborni hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, Kameni grad na Adi Ciganliji i Nikšiću, koji je izazvao burne polemike nakon uklanjanja 2008. godine.

Izvor/foto: RTNK