Veliki hrišćanski praznik – Uspenje Presvete Bogorodice, proslavljeno je u podgoričkom Hramu Velikomučenika Đorđa. Svetim evharistijskim sabranjem načalstvovao je protojerej Jovan Radović uz sasluženje protojereja Mirčete Šljivančanina, starešine hrama, protojereja-stavrofora Gojka Perovića, arhijerejskog namjesnika podgoričko-kolašinskog, protojereja – stavrofora Milete Kljajevića i đakona Luke Pavićevića; dok je molitveno učestvovao prota Blažo Božović.
Na liturgijske vozglase odgovarali su pojci ovog drevnog hrama.
Nakon pročitanog jevanđelskog začala, slovom pouke sabranima u hramu Gospodnjem, obratio se načalstvujući sveštenoslužitelj, protojerej Jovan Radović.
„Evo nama divnoga i slavnoga praznika, punoga sile i blagodati Božije, praznika Vaznesenja i Vaskrsenja Presvete Djeve Marije na nebo. Naš narod, duboko osjećajući svetinju Crkve, nazvao je ovaj praznik Velikom Gospođom, ili Velikom Gospojinom, za razliku od Rođenja Majke Božije koju je nazvao Malom Gospojinom“, kazao je otac Jovan, naglasivši da je razlog to što je narod osjetio da je najvažnije i da se čovjek najbolje vidi u smrti, a ne u svome rođenju.
Presveta Djeva Bogorodica je rođena od bezdjetnih roditelja Joakima i Ane, izmoljena njihovim postom i molitvom, suzama i trudom. Roditelji su je posvetili Bogu od najranijeg djetinjstva – u trećoj godini života odveli su je u hram jerusalimski. A kada joj arhangel Gavrilo blagovijesti da će roditi Sina, kome će dati ime Emanuilo (s nama je Bog), Presveta i ne znajući šta je očekuje, kaže: Evo sluškinje Božije, neka mi bude po riječi tvojoj!
„Kako su ove riječi odredile sudbinu roda ljudskoga!? Kakva je ovo prekretnica? Sjetimo se prve Eve u raju, koja je neposlušnošću prema Bogu bila istjerana, i ona i njen suprug Adam, iz raja. A Presveta Bogorodica se zove nova Eva, kao što se Hristos naziva drugi ili novi Adam. Presveta Djeva Bogorodica u smirenju i poslušnosti prihvata ono što Bog od nje traži. Nema slučajnosti na kugli zemljskoj, niti u našem životu. Tako da je Djeva Marija, po učenju Crkve i Svetih otaca, još od najstarijih vremena na Saboru Presvete Trojice, bila odabrana za Majku Božiju, Isusa Hrista, Drugo lice Svete Trojice“, istakao je prota.
Podsjetio je da je Bog svima dao slobodu, kao najveći dar i iskušenje koje čovjek može da posjeduje, te da je Presveta Djeva mogla da kaže: Ne, neću! Kao što je i Eva mogla, ali Ona upravo iz smirenja i poslušnosti, prihvata volju Božiju i zahvaljujući Njoj dolazi do spasenja roda ljudskoga:
„Dolazi do toga da se u Njenoj utrobi rađa Isus Hristos, Spasitelj i Pomazanik, koji je došao, upravo da povrati tu zajednicu koju su Adam i Eva u raju izgubili sa Bogom. To je ono čime je Djeva proslavila rod ljudski. Kaže se u Božićnom kondaku, kada pastiri prinose Hristu jasle, mudraci prinose zvijezdu, zlato, tamjan i smirnu a mi – Mater Djevu. Šta želi pjesnik crkveni ovim da kaže? Želi da kaže da je Presveta Marija najljepši izdanak roda ljudskoga. Vijekovima su preci Presvete Djeve bili očišćavani, da bi mogli dobiti Onu koja će biti dostojna da rodi Hrista Spasa i Boga našega. I kaže se u Psalmima, – da Premudrost sazida sebi dom. Upravo je to ovo, Premudrost Božanska, sila Svete Trojice i mudrost je odredila sebi dom koji će biti za rođenje Hrista Boga. Spasa našega, koji se rađa od Presvete Djeve, budući Bog rođeni prije svih vremena od Oca na nebu, rađa se na zemlji od Presvete Djeve i uzima tijelo naše – upravo da bi pobijedio najvećeg neprijatelja roda ljudskoga, a to je smrt.“
Hristos je došao da našu smrt pobijedi, i samo je On mogao da pobijedi. Smrt nije mogla da Ga drži u svojoj vlasti,a kao što vidimo ni Presvetu Djevu, jer je Ona Majka Života, Djeva Bogorodica.
„Ugledajmo se i mi na Presvetu Djevu; gledajmo da srce i dušu i sve ono najvažnije, poklonimo Bogu i Presvetoj Majci i svima Svetima, po riječi Hristovim: Ištite najprije Carstvo nebesko i sve ostalo će vam se dodati. Ako budemo vjerni Gospodu i Majci Božijoj i savjesti svojoj – sigurno će nam se dodati sve što je neophodno za ovaj život i bićemo radosni, blagosloveni i srećni! Za to se pomolimo najvećoj zastupnici i zaštitnici roda našega, Djevi Bogorodici, da nas i dalje čuva, zakrili pokrovom Svojim, molitvama i ljubavlju Svojom“, poručio je načalstvujući sveštenoslužitelj prota Jovan Radović.
Po otpustu, sveštenoslužitelji su blagosiljali slavske prinose današnjim svečarima, nakon čega je zajedničarenje nastavljeno u Svetogeorgijevskom domu.
Elza Bibić
Foto/video: Darko Radunović
