lelić

Velika liturgijska svečanost na praznik Svetog Vladike Nikolaja u njegovoj zadužbini

Ime: 04. 05.2023-LELIC-SVETI VLADIKA NIKOLAJ; Opis: "04. 05.2023-LELIC-SVETI VLADIKA NIKOLAJ". Tip: audio/mpeg

Episkop Fotije: Sveti Vladika Nikolaj je veliki hrast pod kojim mogu stati svi Srbi

Dan u kome je u Diptihu Svetih upisano ime Lelićkog Zlatousta, i ove godine, protekao je u znaku molitvenog sabranja u manastiru Lelić, kojeg je podigao zajedno sa roditeljima Dragomirom i Ekaterinom. Svetom Arhijerejskom Liturgijom je načalstvovao Preosvećeni Episkop šumadijski G. Jovan, uz sasluživanje Preosvećene Gospode Episkopa: zvorničko- tuzlanskog Fotija, šabačkog Jeroteja, valjevskog Isihija i umirovljenog Episkopa Konstantina, sveštenstva i sveštenomonaštva iz više eparhija

Na poziv Vladike Isihija, nekadašnjeg mu sabrata iz manastira Kovilj, blagoslov Tavne, Ozrena, Papraće i svih svetinja, umnogome nemanjićkog doba, Eparhije zvorničko- tuzlanske doneo je duhovni otac tamošnjeg vernog naroda Vladika Fotije. Put kojim je išao Sveti Sava i svi srpski svetitelji do Svetog Vladike Nikolaja je put za nas Srbe, rekao je Vladika Fotije, podsetivši na reči Prepodobnog Oca Justina o Vladiki Nikolaju kao „najvećem Srbinu posle Svetog Save“. Otuda je, istakao je zvorničko – tuzlanski arhijerej veliki blagoslov biti danas u njegovoj zadužbini.

  • Sveti Vladika Nikolaj je veliki hrast pod kojim mogu stati svi pravoslavni Srbi. On ih natkriljuje, čuva, štiti, priziva, sabira, obožuje na svim kontinentima gde god da oni žive. Zato je danas ovde svesrpski i svepravoslavni sabor. Tu je blizu i Ava Justin Ćelijski. Dva velika svetila srpskog naroda u našem dobu. Kao što je Bog u Crnoj Gori podigao Svetog Vasilija Ostroškog i Svetog Petra Cetinjskog, tako je i u ovo naše doba podigao Svetog Vladiku Nikolaja i Avu Justina Ćelijskog da budu stubovi koji će osvetljavati put kojim idemo- besedio je Vladika Fotije.

Oni koji vode državu, trebalo bi da čitaju dela Svetog Vladike Nikolaja i Oca Justina i neće pogrešiti. Isto važi i za naučnike, kao i za ljude koji se bave graditeljstvom, muzikom, prosvetom, seoskim radovima, oni koji brane otadžbinu… Sve što je potrebno, dali su nam oni.

  • Sveti Vladika Nikolaj i Ava Justin su zagovarali da se Srbi vrate svetosavskoj filosofiji života. Da svi živimo na hrišćanskim idealima, jer to je put koji nas vodi u život večni, kako se peva u Troparu Svetom Savi- rekao je duhovni otac prekodrinskih Srba.

Osvrnuvši se na žitije Svetog Vladike Nikolaja, koje obiluje čudesnim podvizima stvaranja i služenja Bogu, svom narodu i otadžbini, borbi za opstanak u danima ratnih strahota, Vladika Fotije je podsetio na rasuđivanja Lelićkog Zlatousta o evropskim duhovnim posrtanjima.

  • Vladika Nikolaj je pozivao Evropu da se vrati Hristu. Ako se ne bude vratila Hristu, ona ide stranputicom kao i svako ko napravi takav izbor. Dakle, nije bio anti- Evropljanin, nego je bio za Evropu hristoliku, Evropu demokratsku i Evropu hrišćansku. Ali, mnogo više od toga je bio za Srbiju svetosavsku, utemeljenu na jevanđelju Hristovom. Za Srbiju, u kojoj će Srbi da se slože, obože i umnože. Da žive Hristom! To je filosofija Svetog Vladike Nikolaja- rasvetlio je u kratkim crtama deo promišljanja srpskog duhovnog diva 20. veka o Evropi kao geopolitičkom i kulturološkom pojmu, koja su neretko predmet polemika u današnjem vremenu.

Mi, ljudi, smo pozvani da budemo jedni drugima braća i da živimo u bratskoj ljubavi, rekao je Vladika Fotije, pozvavši narod da čita dela Svetog Vladike Nikolaja. U njima se mogu naći odgovori na mnoga pitanja, jer je Vladika Nikolaj želeo da reč Božju približi svakom čoveku- od težaka do vladara. To je, naglasio je Vladika Fotije, pastir dobri, čija je reč rado slušana širom sveta i među inoslavnim hrišćanima. U njegovim očima se videlo da je bio čovek koji se susreo sa Bogom, nosilac slovenske ideje o svečoveku, nasuprot koje je stajala evropska ideja o natčoveku, iz koje su proistekla nezapamćena ratna razaranja. Srpski narod je stradao kroz vekove, a nažalost strada i danas. Ali, zaključio je Vladika Fotije, to stradanje nas čini bogolikim i hristolikim ljudima, vodi na našu Golgotu sa koje se vaskrsava.

Danas smo se okupili kao čeda da se obratimo za blagoslov, pouku, savet, molitvu i iznad svega za zastupništvo pred Gospodom Hristom, Koga je Sveti Vladika Nikolaj toliko voleo i Koga nam je svojim zlatnim ustima i bistrim mislima objavljivao i objavljuje, reči su domaćina svetkovine Episkopa valjevskog G. Isihija u godini u kojoj se navršavaju dve decenije od kanonizacije Lelićkog Zlatousta.

  • Okupljamo se u ovoj svetinji i dobijamo od njega blagodat Božju. Njegove svete mošti jesu, po svedočanstvu bratije, izvor isceljenja. On okuplja nas Srbe i, zajedno sa Ocem Justinom, predvodi naš narod u teškim vremenima. Njihova bogomudrost i njihovo pastirstvo u Hristu su nam posebno potrebni danas, kada je veliko otpadije i kada se reč Božja guši u trnju i korovu ovog sveta. Neka Bog da da njegovim svetim molitvama odolevamo iskušenjima i držimo se prave vere naše saborne i apostolske Crkve. Da proslavljamo Gospoda na ispravan način i da živimo u pravoživlju, kako bogomudri oci govore- poručio je Vladika Isihije, blagodareći braći arhijerejima, koji su danas prineli molitve kraj kivota Svetog Vladike Nikolaja, kao i vernom narodu kojeg je današnji praznik doveo u Lelić sa raznih strana.

Nakon Svete Liturgije je prelomljen slavski kolač sa više domaćina iz Srbije i inostranstva. Proslava praznika Svetog Vladike Nikolaja je zaokružena svečanom trpezom, koju je lelićko bratstvo na čelu sa igumanom Georgijem pripremilo za sve učesnike svečanosti.

J. J. 

Izvor: Eparhija valjevska