Njegovo Preosveštenstvo Episkop budimljansko-nikšićki G. Joanikije služio je sa sveštenstvom, na praznik Svetog cara Konstantina i njegove majke Jelene, u srijedu 3. juna 2020. Svetu Arhijerejsku Liturgiju u manastiru Đurđevi Stupovi.
Praznik Svetog cara Konstantina i carice Jelene sabranima je čestitao Preosvećeni Episkop Joanikije, besjedeći o današnjem velikom prazniku.
Naveo je da je car Konstantin, poslije tri vijeka gonjenja hrišćanstva, bio kao jedan od vladara i moćnika u Rimskom carstvu.
„Ipak, Bog je u njegovom srcu vidio čestitost i veliki duhovni potencijal, koji će se kasnije projaviti. Kada je car Konstantin krenuo na Rim da uzme vlast, imao je opakog suparnika Maksencija, koji je bio paganin, ali Svetom caru Konstantinu, kada se molio Bogu, kako je znao po svom običaju, javio se Krst Gospodnji sa neba i obasjala ga je Božja svjetlost, kao i apostola Pavla. Ugledao je znak Hristov, Krst Gospodnji na kome je pisalo, a tako mu je i rečeno, da sa tim znakom treba da ide da pobijedi svog neprijatelja. Naredio je da se odmah na štitove njegove vojske ispiše znak krsta Gospodnjeg, a on je od tada dobio obrećenje i postao hrišćanin“, rekao je Vladika, dodavši da se car Konstantin krstio ubrzo nakon toga, u poodmaklim godinama života.
Naveo je da je postao svetitelj i ravan apostolima, a ono što, po Vladikinim riječima, treba posebno naglasiti, jeste da je Sveti car Konstantin ostao vjeran ovom viđenju u sve dane života.
„Podigao je mnoge hramove, sazvao Prvi vaseljenski sabor, a što se posebno ističe – on je dao slobodu hrišćanstvu, zabranio da bilo ko smije biti gonjen zbog njegove vjere. On nije proglasio hrišćanstvo za glavnu religiju, samo je zabranio gonjenje i dao slobodu vjere. To je bilo dovoljno da vjera, koja je do tada bila gonjena, uzme toliko maha da ubrzo zauzme cijelo Rimsko carstvo, a kasnije, polako, jedan po jedan narod, tako i slovenske narode, među njima srpski narod“, besjedio je Episkop Joanikije.
Svi narodi Evrope postali su hrišćanski narodi i mnogo šire od toga, pa je, smatra Vladika, teško procijeniti kolika je uloga u tome Svetog cara Konstantina.
„Važno je napomenuti da je njegova majka, Sveta carica Jelena, koja je bila njegov savladar, ali njoj nije bilo stalo do vlasti, nego je zatražila odobrenje od svog sina da ide u Svetu zemlju, da traži Krst Gospodnji, koji se javio u viđenju caru Konstantinu“, kazao je Vladika, navodeći da je i ona podigla mnoge hramove na mjestima velikih Hristovih djela, u Vitlejemu i po Palestini.
„Našla je Krst Gospodnji koji je projavio svoju silu, zato se car Konstantin i njegova majka carica Jelena slikaju, najčešće, zajedno i to sa krstom, kako drže Krst Gospodnji i tako svjedoče vjeru“, ukazao je Njegovo Preosveštenstvo, poručujući:
„Od cara Konstantina pa nadalje, dok je bilo hrišćanskih careva, ideal pravog vladara bio je vladar hrišćanin, koji se klanja Krstu Hristovom i koji Krst Hristov, kao znamenje vjere, uzdiže visoko, štiti vjeru, štiti svetinje, štiti svoj narod, štiti zavjet. Imamo veliku povorku hrišćanskih careva, a on je korjen hrišćanskih careva sve do cara Nikolaja mučenika, koji mu je, u mnogo čemu, po vjeri bio podoban“.
Davanjem slobode hrišćanstvu počinje, napomenuo je Vladika, nova era u hrišćanstvu.
„Imamo eru gonjenja, a onda eru slobode, međutim, to gonjenje na Crkvu Božju trajalo je, i pored toga, u mnogim periodima kasnije hrišćanske istorije, naročito u 20. vijeku, a, evo, vidimo, da se to produžava i u 21. vijeku. Međutim, kad je vjera najjača – kada je gonjena, tada je vjera najjača. Kada je Crkva gonjena, uvijek ima jedan broj ljudi, manji, ali su vjerni i nepokolebljivi, kao što je bio Sveti velikomučenik Georgije i mnogi mučenici 20. vijeka. Oni su posvjedočili svoju vjeru i iz tog mučeništva, iz mučeničke krvi vjera se obnavlja“.
„Mislite li da bi u Crnoj Gori bila tako sada vjera jaka i u usponu, da li bi se tako slavilo ime Božje, da nije mučeničke krvi Mitropolita Joanikija i preko stotine sveštenika i mnogih drugih hrišćana, koji su postradali za Hrista u bezbožnom 20. vijeku, u vrijeme komunističke vladavine. Ali, baš onda kad su mislili da će sa vjerom biti gotovo, ona je vaskrsla“, naglasio je Vladika.
Jubilej – 21 godinu arhipastirske službe Episkopu Joanikiju, u ime sveštenstva i vjernog naroda, čestitao je protojerej-stavrofor Dragan Ristić.
„Neka Vam je, dragi Vladiko, srećno i blagosloveno, današnji Sveti car Konstantin, carica Jelena, Časni Krst Gospodnji, koji časno nosite, da Vam budu na pomoći u ovom vremenu u kojem živimo. Znamo svi šta se sve dešava, da to ne pominjem ovom prilikom. Da Vam Bog da snage da ova iskušenja, koja su na Crkvi i na Vama, stojički podnesete, a mi sveštenici i ovaj vjerni narod smo tu, da budemo od ruke. Neka je srećno i blagosloveno. Na mnogaja ljeta!“, kazao je prota Dragan Ristić.
