Praznik Prepodobne mati Paraskeve – Svete Petke, danas 27. oktobra, molitveno je proslavljen u Cetinjskom manastiru, gdje je Svetu arhijerejsku liturgiju služio Njegovo preosveštenstvo Episkop dioklijski g. Pajsije, uz sasluženje sveštenstva i sveštenomonaštva Mitropolije crnogorsko-primorske.
U svojoj besjedi Preosvećeni Episkop Pajsije je podsjetio na žitije Prepodobne Paraskeve, koja ja rođena krajem 10. vjeka, a živjela početkom 11. vijeka, u blizini Carigrada od pobožnih i imućnih roditelja. Tako je ona nakon izlaska iz crkve, gdje je išla sa roditeljima, još kao djevojčica od 10 godina, nakon što je čula one jevanđeljske riječi Hristove: Ko hoće da ide za mnom, neka se odrekne sebe i uzme krst svoj i ide za mnom, dio svoje skupocijene odjeće podijelila siromasima, a obukla one koje nisu imale neku materijalnu vrijednost. I pored toga što su joj roditelji to zabranjivali, ona i dalje to krijući činila, a kada je bila u zreloj životnoj dobi, cijeli svoj život provela je u djevstvenosti u pustinji, u molitvi, moleći se Bogu i prebivajući u blizini Božijoj:
„Iz toga vidimo da je potpuno odgovarajuća današnja jevanđelska priča u kojoj su prikazane ovih 5 mudrih i 5 ludih djevojaka. I nije baš slučajno što se jedne djevojke nazivaju mudrima, a druge ludima, zbog toga što i jedne i druge imaju jednu mnogo važnu vrlinu – one su bile djevstvenice. One su sačuvale svoje djevstvo i to je veoma važna vrlina i jedna od monaških zavjeta i kako govore Sveti oci da djevstvo ne važi i da ga ne poštuju samo oni koji nisu u braku, bračnoj zajednici, nego su djevstvenici oni koji čuvaju svoje oči od grijeha, koji čuvaju svoje ruke od grijeha i svoje uši da ne čuju što grešno. Dakle, čistota cijelog svoga bića podrazumijeva da je neko djevstven.“
U nastavku je podsjetio da je zbog toga i Sveti Vasilije, za koga znamo da nikada nije bio oženjen i da je cijeli život svoj proveo u djevstvenosti, rekao: Ženu nemam, a djevstvenik nisam, upravo podrazumijevajući ovo da čovjek može tu vrlinu i dar djevstvenosti da naruši i svojim drugim čulima: mislima, očima, vidom i tako dalje. Kako je objasnio sve ove djevojke su sačuvale dar djevstvenosti, a ludima nazivamo one koje taj put koji su započele, nisu završile, odnosno da imaju jedan dio vrlina, ali nisu zaokružile cijeli krug.
„Zbog toga se one nazivaju ludima, što su uložile određeni trud, ali taj trud propada zbog toga što nisu to učinile do kraja – što znači imati i sve ostale vrline. Ovdje Sveti oci pod uljem koje im je zafalilo podrazumijevaju milostinju, pa bi mogli da razumijemo da se cijeli taj krug sastoji samo iz djevstvenosti i milostinje“, kazao je Vladika.
Jevanđelsku priču o mladiću koji Hrista moli da mu kaže šta da čini da bi naslijedio život vječni, te da je sve zapovijesti ispunio, a kada mu Hristos kaže da proda sve što ima i razdjeli sirotinji, on, kako jevanđelist opisuje, odlazi tužan jer nije bio spreman da to učini, Sveti oci, kako ističe Vladika, tumače tako što kažu da ta vrlina – dar milostinje, dolazi na poslijetku svih vrlina. Dakle, kad čovjek ukrasi sebe svim onim drugim vrlinama koje sleduje da ima, tek onda je spreman da ispuni ovu zapovijest o milostinji, da bude siromašan Hrista radi, da sve razda i da živi u potpunom siromaštvu.
„Zbog toga nije ni čudo što se u ovoj priči od 10 djevojaka govori da one nisu imale milostinju, nisu imale tu vrlinu milostinje koja dolazi nakon svih onih drugih vrlina, što jednom riječu podrazumijeva da su cijeli krug napravile onih vrlina koje je potrebno jedan čovjek da ima. I to je ono što Hristos traži od nas ne da djelimično budemo ukrašeni vrlinama, nego traži cijelo biće, cijelog čovjeka i sve one vrline koje treba da imamo. I mi ugledajući se na Prepodobnu mati našu Paraskevu, treba da se trudimo ne da budemo kao lude djevojke koje su samo jedan dio Jevanđelja ispunile, nego da sve ono što Hristos zapovijeda od nas, da to činimo u cjelini i da budemo ubrojani sa onim mudrim djevojkama koje su spremne dočekale Hrista i ušle u Carstvo nebesko“, poručio je Njegovo preosveštenstvo Episkop dioklijski g. Pajsije.
Vesna Dević
