Lesninska ikona Majke Božije

Čudotvorne ikone Majke Božije: Lesninska

Ime: 08.09-IKONA MAJKE BOZIJE-LESNINSKA; Opis: Lesninska ikona Majke Božije Tip: audio/mpeg

U čast Slavne Vladičice naše Bogorodice i Prisnodjeve Marije

 

Istorijski dokumenti svedoče da se Lesninska ikona Presvete Djeve Marije projavila 14. septembra 1683. godine pastirima sela Bukovki kod Bjele, koje se nalazi preko reke Bug (u današnjoj Poljskoj).

Kada je napasao stoku na mestu drevnih rovova, jedan od pastira je odlučio da se sakrije od vrućine u gustom šikaru i odjednom je u grančicama kruške, ugledao, blistavu ikonu Svete Djeve.

Ikona je dobila naziv po velikom ženskom manastiru Lesna, (koji se smatra kao matica prvog srpskog manastira posle svetskog rata) u kome je počivala, od njegovog osnivanja, 25. aprila 1884. u Sjedleckoj Guberniji, Holmske eparhije (Poljska).

U godinama građanskih teških vremena početkom 20. veka, posle pada tvrđave Brest-Litovsk, morala je po naređenju vojnih vlasti, cela manastirska obitelj (sa 300 sestara, 300  poslušnica i pitomaca, 3 manastirska duhovnika, 1 veroučiteljicom, 2 đakona, 2 psalmoščika i čudotvornom ikonom Bogorodice Lesninske) napustiti svoj manastir. Čitava obitelj je doputovala u Petrograd, međutim, uskoro su morale da napuste i Petrograd te su se 1. septembra 1916.godine sa 200 sestara i 2 duhovnika, ženskom školom i pedagoškim kursevima u kojima je bilo 150 učenica –  iz Tverske gubernije preselile u Besarabiju u Kišinjevsku eparhiju, u manastir Žapku; sa sobom su nosili dragocenu svetinju.

Posle uspešno završenih usmenih pregovora, koje je igumanija Ekaterina (Jefimovskaja) vodila sa Arhijerejskim saborom u Beogradu, preselile su se 17. avgusta 1920. godine sa 60 sestara i 1 duhovnikom u tadašnju Jugoslaviju, u manastir Kuveždin, a odatle u manastir Hopovo, koji je aktom Ministarstva vera od 4. oktobra 1920. godine, određen kao njihovo stalno prebivalište.

Njihov dolazak u Hopovo, oduševio je mnoge Srpkinje, željne monaštva. Sa svetom obitelji, na svim njihovim putešestvijima, nalazila se i glavna manastirska svetinja – čudotvorna ikona Presvete Bogorodice, Lesninske.

Tadašnja igumanija manstira Kuveždin, Melanija Krivokućin između ostalog, bavila se vezom u zlatu, uz pomoć ruske monahinje Angeline. Mati Melanija je bila i ikonopisac, radila je likove na ikonama, koje su sestre vezle svilom i zlatom. Jedna takva ikona sada se čuva u manastiru Vavedenju u Beogradu, na Topčiderskom brdu.

Originalna svetinja je u putešestvijima ruskih monahinja, delila njihovo stranstvovanje, a trenutno se nalazi u pravoslavnom ženskom Lesninskom manastiru na periferiji Pariza.

Tako su od ikone ubrzo počela da se dešavaju čudesna isceljenja.

Za datum proslavljenja uzet je 8. septembar po novom, odnosno 21. septembar po starom kalendaru.  Postoji još jedan dan u godini kada se ova sveta ikona proslavlja, to je 14. septembar po novom kalendaru, odnosno 27. septembar po starom kalendaru.

Bogomajka je prikazana u dopojasnom položaju kako u naručju nosi, Onoga Koji sve nosi dok prstima leve ruke pokazuje na Božanstvenog Mladenca. Zbog starosti ikone, lica su u potpunosti zatamnjena, kako kod Majke tako i kod Večnog Mladenca. Vidimo da im se na glavama nalazi carska kruna, bogato ukrašena, koja simbolizuje mitru i predstavlja arhijerejsko dostojanstvo koje Majka i Sin imaju – On je dakle Car i Prvosveštenik, dokle je Ona, Vladičica,  Carica Neba i zemlje.

Odežda Prisnodjeve je ukrašena, biserjem, dragim kamenjem, a na grudima joj vise tri naprsna krsta i panagija. Panagija je deo bogoslužbene odežde arhijereja i predstvalja stalno podsećanje na Gospoda Isusa Hrista i zastupništvo Bogomatere, koje treba da ima onaj koji je nosi. Dok naprsni krst sibolizuje pečat istinitog ispovedanja vere koje izlazi iz srca sveštenoslužitelja. Vidimo da su plavim safirima dekorisane zvezice na ramenima i časnoj glavi, Svete Prečiste, kao simboli Njene devstvenosti.

Lesna ikona Bogorodice uklesana je na tamnocrvenom ovalnom kamenu, okružena srebrnim okvirom sa izlaznim zracima.

Elza Bibić
prevod s ruskog: O.B.

Literatura

https://www.deva-maria.ru/:icona-bozhiei-materi-lesninskaya
Monahinja Teodora Vasić: Prva Srpska igumanija posle srednjeg veka – Manastir Vavedenje Presvete Bogorodice, -Beograd, 2006. g. str: 27- 28, 30-32, 54;