Mitropolit I Mati Fevronija

Deveta vištanica mati Fevroniji Pećkoj

Ime: 19.11.2024-MATI FEVRNIJA-9 GODINA OD UPOKOJENJA; Opis: Deveta vištanica mati Fevroniji Pećkoj Tip: audio/mpeg

Danas (19. novembra 2020. godine) se navršilo devet godina od upokojenja znamenite mati Fevronije (Božić), igumanije Pećke Patrijaršije, drevnog sedišta srpskih patrijaraha i arhijereja, Manastira za koji je Mati, tokom šest decenija podvizavanja na tom mestu, učinila mnogo, stekavši poštovanje čitave Srbije. Bog da joj podari vječno Carstvo Svoje.

Igumanija Pecke Patrijarsije Mati FevronijaRođena je 29. septembra 1921. godine kao Petra Božić u selu Sandići kod Brčkog. Zamonašila se sa 19 godina u manastiru Jovanju u Ovčaru. Tu je provela 12 godina, od 1940. do 1952. godine. Tada prelazi u manastir Tavnu, gde ostaje do 1956. godine. Nakon toga biva premeštana u još nekoliko manastira, da bi napokon 6. aprila 1957. godine prešla u manastir Pećka patrijaršija. Tada je u njemu boravilo svega četvoro ljudi — otac Serafim sa jednim bogoslovom i dve monahinje.

Za njeno vreme i njenim zalaganjem urađeno je mnogo za manastir: crkva je obnovljena i prepokrivena olovom, u manastirskoj porti su otkopani mnogi temelji srednjovekovnih konaka, napravljena je zvonara, podignut je novi konak…

U noći 16. marta 1981. godine izbio je požar na krovu konaka iz 15. veka. Mati Fevronija je tada sticajem okolnosti stekla poštovanje čitave Srbije. Desilo se to da je, spasavajući od vatre drevne relikvije, ostala požarom zarobljena u manastirskoj riznici. Vrata su bila zatrpana, na prozorima su bile gvozdene rešetke, a plafon je pretio da padne svakog trenutka. Mati Fevronija je ipak uporno sakupljala ikone i krstove u filigranu, rukopisne knjige i ostale dragocenosti. Slavna monahinja se spasla intervencijom monaha Damaskina, koji je uspeo da iščupa rešetke sa prozora. Smatra se da je požar podmetnut.

Mati FevronijaPrisustvovala je činu ustoličenja 43, 44. i 45. patrijarha Srpske pravoslavne crkve – Germana, Pavla i Irineja. Bila je svedok svega što je zadesilo Pećku patrijaršiju i Kosovo i Metohiju u drugoj polovini 20. i početkom 21. veka. Veoma je omiljena među kosovskim monahinjama i vojnicima Kfora koji čuvaju manastir.

Vukovu nagradu je dobila 2009. godine. Primila je 2012. godine nagradu „Braća Karić“ za humanitarne aktivnosti, jačanje mira, saradnje i prijateljstva među narodima, zajedno sa mati Haritinom iz Pećke patrijaršije.

Prestavila se u Gospodu 19. novembra 2015. godine.