U selu Osojane kod Istoka, pod blagoslovom mitropolita raško-prizrenskog Teodosija, uz podršku Kancelarije za Kosovo i Metohiju i Doma kulture u Gračanici, održan je tradicionalni Đedov sabor. Manifestacija je okupila veliki broj vernika iz ovih krajeva, ali i iz centralne Srbije i Crne Gore. Sabor je posvećen sećanju na blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija i pomen je stradalima sa prostora Istočke opštine.
Mitropolit Teodosije: Krst nositi nama je suđjeno
Mitropolit Teodosije je služio pomen ispred spomenika 64 stradalih, od kojih polovina još nije pronađena. U svojoj besedi poručio je da je hrišćanima najvažnije zahvaljivanje Bogu, naročito u trenucima stradanja i patnje.
„Vaše preosveštenstvo, dragi Vladiko Ilarione, prečasni prepodobni oci, prepodobne sestre monahinje, draga braćo i sestre, nama ljudima je najviše svojstveno da zahvaljujemo i da blagodarimo. A kome bismo više trebali da zahvaljujemo i da blagodarimo nego Gospodu Bogu, našem Stvoritelju, Promislitelju, Spasitelju. I sveta liturgija koju smo služili, sveta Efharistija, jeste naše blagodarenje Gospodu Savaotu, čije prisustvo stalno osećamo, da je On tu sa nama, a naročito je Gospod prisutan tamo gde su teškoće, gde su opasnosti, gde se strada,“, rekao je vladika.
Mitropolit je podsetio na današnji dan, kada se proslavljaju sveti mučenici Makaveji.
„Nikada se hrišćani nisu plašili stradanja. Krst nositi nama je suđeno. Gospod nas je pozvao da uzmemo krst svoj, da se odreknemo sebe i da pođemo za Njim, da hodimo Njegovim stopama, Njegovim putem, jer to je jedini put koji vodi u život večni. I zato se radujemo krstu, radujemo se raspeću, radujemo se stradanju Hrista radi, jer neminovno je da posle takvog stradanja dolazi obnova i vaskrsenje. Svi smo svedoci toga“, kazao je mitropolit u svojoj besedi.
Istakao je da su mnoge svetinje porušene i zapaljene, ali da je obnovljena ne samo njihova fizička struktura već i život u njima.
„Ne samo fizički obnovljene, nego je obnovljen i život u njima, kako u Prizrenu, u Arhangelima, u manastiru Devič, u mnogim hramovima, u gradovima širom Kosova i Metohije. A ta obnova, to vaskrsenje, ne biva bez sile Božje. Gospod je taj koji nam daje tu silu. I ta sila i moć pobeđuje ovaj svet, prolazni“, rekao je mitropolit Teodosije.
Mitropolit se osvrnuo i na povratak prognanih u selo Osojane, koji su se, i pored ruševina, vratili svojim ognjištima.
„Današnji dan slavimo kao povratak ljudi koji su prognani iz ovog sela, ali koji su samo posle godinu-dve smogli snage da se vrate ovde na ruševine, na ovu ledinu… Sabrali smo se na ruševinama škole ovde u selu i služili Bogu svetu liturgiju, a to je naše blagodarenje Bogu — i za ono što je bilo, i za ono što se dogodilo“, rekao je mitropolit Teodosije
Mitropolit je istakao molitve blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, koji i danas zastupa narod pred Bogom:
„Njegove molitve nas drže i on vapije Gospodu za svakoga koji danas živi i opstaje na ovim svetim prostorima, a koji je kršten u ime Svete Trojice i koji slavi ime jedinog istinitog Boga“, rekao je mitropolit.
Zaključio je da je snaga i hrabrost za opstanak ovih prostora u trpljenju i veri:
„Ne možemo imati snažnije, jače oružje protiv našeg neprijatelja danas od trpljenja, uzdajući se u pomoć Božiju. Tako je naš narod opstao i u vreme osmanskog ropstva, tako opstajemo i u vreme današnjeg ropstva“, rekao je mitropolit Teodosije u svojoj besedi.
Vladika Ilarion: Osojane postade zemlja živih
Vladika Ilarion, vikar Patrijarha srpskog, podsetio je vernike da je svakodnevno svedočenje Hrista ključ vere i života.
„Mi hrišćani bi trebalo da svakoga dana svedočimo Hrista, da doživimo Hrista i zajednicu sa Njim u svome biću, u svome srcu, i to da drugi očigledno vide bez toga da im mi bilo šta kažemo“, kazao je vladika.
On je naglasio da je povratak Bogu suština našeg postojanja.
„Povratak je jedno od najbitnijih tajni našega postojanja – da se vratimo pre svega Bogu, da se vratimo Carstvu Nebeskom koje je unutra u nama, pa onda, po ugledu na to što doživimo u svome srcu, da gradimo kuću, da gradimo dom, da gradimo hram Božiji“, kazao je vladika Ilarion.
Vladika je istakao da je i stradanje deo života, ali da ono vodi do spasenja.
„Evo i ovde danas se sabrasmo da proslavimo povratak Bogu, da proslavimo povratak u zemlju obećanu, u zemlju živih. A ovo Osojane postade zemlja živih. Izgledalo je da nije zemlja živih onda kada su i ptice odletele sa ovoga mesta… Ali eto, blagoslovom Božijim, život se vraća ovde,“ zakllučio je vladika Ilarion.
Sećanje porodica stradalih – glas istine i opomena
Predsednica Udruženja porodica kosmetskih stradalnika Nataša Šćepanović istakla je koliko je važno ne zaboraviti stradale.
„Mi smo došli iz Beograda, a ima i ljudi koji su došli iz centralne Srbije – to su naši ljudi, raseljeni, i svi su iz ovih krajeva. Došlo je i nekoliko prijatelja koji su poželeli da vide Kosovo i Metohiju i da budu sa nama na Đedovom saboru. Došli smo, pre svega, da odamo poštu i pomen svim stradalima ovoga kraja”, kazala je Šćepanović.
Naglasila je da su zločini na ovim prostorima ostavili duboke tragove.
„Zločini su se desili 1998. i 1999. godine, i kasnije. Mi, kao porodice žrtava, ne smemo da ih zaboravimo. Svake godine dolazimo ovde da podržimo ovaj sabor i da prisustvujemo parastosu. Ovdje smo podigli i ovaj spomenik. Dolazimo redovno, jer se služi opelo našim precima”, dodala je ona.
Na spomeniku su uklesana imena 64 žrtve, podsećanje na patnju i poziv da se nikada ne ponovi.
„Na ovom spomeniku uklesana su 64 imena i prezimena, kao trajni znak sećanja i opomene, da se nikada i nikome ništa slično ne dogodi. Oni su stradali na pravdi Boga, na svojim ognjištima, kućnim pragovima, ovde. Danas im odajemo poštovanje i čast. Nikada ih nećemo zaboraviti”, zaključila je Šćepanović.
U okviru sabora održan je bogat kulturno-umetnički program koji je pripremio KUD „Kopaonik“. Među prisutnima bio je i sveštenik i ikonopisac Nikola Radović, rođak blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, koji je dodatno uveličao događaj.
Đedov sabor u Osojanu predstavlja važan momenat okupljanja, sećanja i duhovne snage, simbol opstanka i nade za sve Srbe sa ovih prostora.
Foto: Radio Goraždevac
Izvor: gorazdevac.com