Majka u utrobi svojoj zida nešto najuzvišenije – besmrtnu ljudsku dušu, a sa tim se ništa ne poredi!
U organizaciji Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici i Ustanove za za privremeno zbrinjavanje trudnica „Dom za mame“, u nedjelju 16. februara održao se dobrotvorni događaj i predstavljanje organizacije „Dom za mame’“, kao i predstavljanje pjesme i spota Dragane D. Mirković „Želim da živim“, u izvođenju Jane Koprivice.
„Dom za mame“ je ustanova za privremeno zbrinjavanje trudnica, porodilja i majki sa djecom u teškim životnim okolnostima, kako bi im se pomoglo da održe trudnoću, rode diete i osamostale se za kvalitetan društveni život. Pružanje adekvatne pomoći u pravom trenutku je od neprocjenjivog značaja. Jedan od ciljeva je odustajanje od prekida trudnoće zbog finansijskih i sličnih razloga. S obzirom na negativan prirodan priraštaj u Srbiji, veliki broj namjernih prekida trudnoće, povećan broj razvoda, nekoliko stotina hiljada bezdjetnih parova, značajan broj ljudi u nestabilnoj ekonomsko-socijalnoj situaciji, itd, postoji jaka potreba da se pokrene Dom za mame.
Svako diete je dragocjeno.
Dom za mame pomaže ženama u (privremenom) rješavanju stambenog pitanja (pomoć za pronalaženje stana, itd), pomoć u oformljenju ličnih dokumenata, zadobijanja socijalne pomoći, popravljanja odnosa sa porodicom, itd. Osim toga može se pomoći mnogim djevojkama i ženama koje ne žive u Domu u rešavanju raznih životnih problema, posebno u vezi sa ciljem očuvanja trudnoće. Dom za mame pruža humanitarnu pomoć, pravne savjete itd.
Protojerej Nikola Pejović, starješina Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici je blagoslovio ovo sabranje pozdravivši sve prisutne i tom prilikom je posebno podvukao da se u današnje vrijeme aktivirao alarm za sve nas, te da moramo da se probudimo i da ustanemo u odbranu života, jer je Bog postao dijete da bi blagoslovio život svakog djeteta i svakog čovjeka:
„Čast nam je što u ovim danima praznične radosti, možemo da organizujemo jedno ovakvo veče koje je simbol života i pobjede života nad smrću, veče koje je simbol smisla i pobjede nad besmislom ovoga vremena u svijetu u kome živimo, veče koje je posvećeno majkama. Majka je biće najsličnije Bogu, ovo veče je posvećeno djetetu, a dijete je postao sam Bog, koji se rodi od Presvete Djeve i time je blagoslovio svaku utrobu i svako rađanje. Zato sam naročito radostan i vjerujem da je ovo samo početak naše saradnje i blagodaran sam gostima, koji su došli da prezentuju ovaj divan i blagosloveni projekat, naročito u ovim danima kada evo, to smo nekada gledali po televizijama i po svjetskim glasilima, danas je to u našem komšiluku, desilo se da upravo jedna takva majka, ko zna sa čim se boreći, ko zna sa čim se suočavajući, ko zna kakve unutarnje i spoljašnje bitke je vodila, ostavila je svoje dijete u kanti za otpatke. I to je slika vremena u kome živimo i to je alarm za sve nas da moramo da se probudimo i da ustanemo u odbranu života jer je Bog postao dijete da bi blagoslovio život svakog djeteta i svakog čovjeka“.
Nakon pozdravnog slova prote Nikole uslijedila je premijera pjesme i spota „Želim da živim“.
Režiju spota potpisuje Bojana Krastić koja je rediteljka filma „Čudotvorac Tumanski“. Bojana je svojim rediteljskim umijećem ukrasila i druge pjesme Dragane D. Mirković, a učestovala je i u brojnim projektima u oblasti duhovne i tradicionalne muzike, srađujući sa Brankom Zečević, „Fenečkim biserima“, Nebojšom Astilovićem, Anom Ivanović i ostalima. Saradnik je „Doma za mame“ i humanitarnih organizacija poput: „Versko-dobratvornom staratijstvo“, „Srbi za Srbe“, „Svi za Kosmet“‘ i „Kosovsko Pomoravlje“. Autorka pjesme je Dragana D. Mirković, aranžman je djelo Aleksandra Kovačevića, a izvodi je Jana Koprivica.
Dragana D. Mirković je pjesnik, tekstopisac, kompozitor. Odlikovana je zlatnim likom Svetog Petra II Lovćenskog Tajnovidca, a odlikovao ju je blaženopočivši Mitropolit Amfilohije. Dobitnica je i nagrade Branko Radunković „Volja čini čuda“. Objavila je tri knjige poezije: „Na krilima vjere“, „S nadom prema Nebesima“, „Zadobijanje vječne ljubavi“‘. Njene pjesme: „Deca Neba“ i „Ne damo svetinje“ prevedene su na više jazika, a pjesma „Želim da živim“‘ čak na dvadeset jezika.
Dragana D. Mirković je istakla u svom obraćanju da za nju predstavlja veliki blagoslov i veliku čast i radost da je baš u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja pored moštiju Mitropolita Amfilohija i da predstavlja novu pjesmu i organizaciju „Dom za mame“.
„Mislila sam isprva da ljudi nemaju sluha koliko je ovo važna tema, o kojoj treba da govorimo i da se nikad ne umorimo. Međutim, kako i za sve u životu, tako i za ovu pjesmu, trebalo je sačekati pravi trenutak. Gospod je dao da se okupimo, ali ja ne mogu da ne pomenem i blaženopočivšeg našeg Mitropolita kako smo ga zvali, đedu. Kad smo završili ovaj spot, vidjela sam da on i dalje blagosilja da se ova misija nastavi.“
Jana Koprivica, izvođač pjesme „Želim da živim“, član je Škole vjeronauke pri Crkvi Svetog Đorđa kao i hora „Sveti apostol i jevanđelist Marko“. Učenica je Pravoslavne gimnazije „Sveti Sava“‘.
U svom obraćanju Jana Koprivica je približila emociju koju ova pjesma nosi, te je posebno naglasila da joj predstavlja veliko zadovoljstvo dati sopstveni doprinos ovakvom projektu, naročito temi koju ovaj projekat nosi.
„Željela bih da se kod mladih i budućih roditelja podigne svijest, da je čedomorstvo smrtni grijeh, jer je dijete živa duša od trenutka začeća. Blagodarim Gospodu, Majci Božijoj i našem Đedu, kao i Mitropolitu Joanikiju na blagoslovu, Vladici Metodiju i Pajsiju, kao i monaštvu, sveštenicima, direktoru Gimnazije Sveti Sava Jugoslavu Blagojeviću, profesorima, prijeteljima i porodici na molitvenoj podršci. Veliku blagodarnost, dugujem Nikoli i Nini Mirotić, Dragani D. Mirković, Bojani Krstić i Domu za mame na ukazanom pomjerenju“, istakla je Jana Koprivica.
Bojana Krstić, rediteljka spota se zahvalila svima prisutnima na toploj dobrodošlici i ljubavi koju su pokazali. Ona je naglasila da gaji veliku ljubav prema Sabornom hramu u Podgorici i da je mnogo toga vezuje za njega.
„Volim ovaj Hram i ljude i sećanja koji me vezuju za njega i da se zahvalim nam prvom mjestu Dragani koja me je pozvala po ko zna već koji put da joj se pridružim na ovoj misiji i na ovako lijepom doživljaju. Ne mogu reći da je ovo projekat, zato što je ovo misija za sve nas. Nisam ovde da osuđujem, niti da pričam o grijehu, već da podstaknem kao žena i kao majka, sve one koji su imali na neki način susret sa prekidom trudnoće, da znaju nekoga ko se nemilo susreo sa njim, da poznaju njihovo pokajanje, da ga obavijeste o ovoj misiji, da mu šapnu, napišu poruku ili porazgovaraju, da postoji mjesto za buduće majke i buduće ljude, mjesto koje raste. Svaka pomoć je dobrodošla i svaki makar i minimalni pokret kao ovom velikom dobru znači puno“, rekla je rediteljka Bojana Krstić.
Tokom ove večeri sabranim se obratio i Radojko Ljubičić, predstavnik Regionalnog saveza za život, politikolog i demograf koji je u uvodnoj riječi posebno zahvalio blaženopočivšem Mitropolitu Amfilohiju koji je zaslužan za začetak značajnih aktivnosti koje se tiču zaštite nerođene djece od abortusa:
„2008. godine smo dobili blagoslov Mitropolita Amfilohija za aktivnosti koje se tiču zaštite nerođene djece od abortusa. I željeli bismo da se zahvalimo njemu. Evo tu smo blizu njegovih moštiju. Želimo da zahvalimo i Mitropolitu Joanikiju, svešteniku Jovanu Plamencu, mati Zlati, sveštenstvu i monaštvu Mitropolije crnogorsko-primorske i svim dobrim ljudima i naravno Nikoli i Nini Mirotić, koji su puno uradili da dobimo jednu predivnu kuću u Beogradu. i uradili smo već mnogo toga da zaživi Dom za mame.“
U nastavku on je iznio strahovit podatak u kome se očitava da je od donošenja Zakona i prekidu trudnoće na praznik Svetog Vasilija Ostroškog ubijeno preko 15 miliona djece u utrobama za proteklim sedam decenija, što predstavlja veći broj žrtljava nego u svim pređašnjim ratovima na ovim prostorima kombinovano:
„Jedna od kardinalnih grešaka koje smo napravili u istoriji to je vezano za datum 1952. godine, namjerno na praznik Svetog Vasilija Ostroškog je donet Zakon o prekidu trudnoće i od tada je počela masovna praksa prekida trudnoće, to jest ubijanja nerođene djece utrobnog čedomorstva. Po našim nekim procijenama na nivou Srbije i Crne Gore ubijeno je oko 15 miliona dece za preko 70 godina. To je strašan greh, to prevazilazi žrtve i Prvog svjetskog rata i Drugog svjetskog rata i vjerovatno žrtava koje su bile pod Turcima, a mi to sami sebi radimo zato što smo zaboravili na Boga. Krajnje je vrijeme da se vratimo Bogu.“
Biljana Spasić, magistar ekonomskih nauka i dugogodišnji profesor srednje škole, koja je svoj život posvetila obrazovanju obraza i moralnog lika svojih učenika, kao imisionarskom radu, njima u čast napisala je knjigu „Kuda ide naša omladina“, za koju je dobila nagradu „Ivo Andrić“ koja je po blagoslovu svetopočivšeg Patrijarha Pavla održala je 750 predavanja o problemu bijele kuge i značaju rađanja. Autorka knjige „Zašto Srbi nestaju?“ koja je doživjela 20 izdanja, istakla je u svom obraćanju pred mnogobrojnim auditorijumom u kripti Hrama da majka može da učini ono što niko ne može, da srce ispuni ljubavlju, da dom svoj ispuni djecom i da državu ispuni ljudima.
Ona je naglasila da svaka majka u utrobi svojoj zida nešto najuzvišenije, ona zida živu ljudsku dušu i to ne bilo koju dušu, nego besmrtnu dušu, a sa tim se ništa ne poredi:
„Ja ponekad različitim prilikama držim predavanja samo o materinstvu i tako kad krenem o ženama, majkama, blagoslovenosti u uzvišenosti materinstva, jednom prilikom je jedan gospodin ustao, onako malo ljut pa kaže:- Gospođo Spasić, pa Vi ste preterali, šta samo žena, majka, žena, majka? Mnogo veličate te vaše žene, majke. Kako ćete da kažete da su žene sazidale Ajfelovu kulu, da nisu slučajno napravile Kineski zid ili Katedralu Notr Dam u Parizu? Zašto veličate toliko te vaše žene?’ Na to mu odgovorim: – Dragi gospodine, sve to što ste nabrojali, jesu mrtve stvari od cigle, od kreča i od kamena, majka, roditeljka, ona u utrobi svojoj zida nešto najuzvišenije, ona zida živu ljudsku dušu i to ne bilo koju dušu, nego besmrtnu dušu, a sa tim se ništa ne poredi!
Živi naš Dom za mame. Znači šta je Dom za mame? On razume te mlade studentkinje, mlade majke, mlade učenice kojima je potrebna pomoć. Dakle, Dom za mame je tu da podrži, da podstakne, da zaštiti svetost života. Dom za mame štiti svetost materinstva i svetost očinstva“, poručila je na kraju svog obraćanja mr Biljana Spasić.
Tekst: Boris Musić
Foto: Dragan Nikolić
