U organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske, Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, Udruženja „Srbi u Crnoj Gori“ i Udruženja „Miholjski zbor“, u ponedjeljak 17. marta 2025. godine, povodom obilježavanja Martovskog pogroma na Kosovu i Metohiji, održano je premijerno prikazivanje dokumentarnog filma ,,Dobročinitelj” o Simi Andrejeviću Igumanovu u kripti Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.
Sima Andrejević Igumanov (Prizren, 30. januar1804 — Prizren, 24. februar 1882) bio je srpski trgovac, humanista i crkveno-prosvetni dobrotvor. Ostao je upamćen u Staroj Srbiji kao jedan od prvih zadužbinara u oblasti školstva i narodne prosvjete.
Dodjeljen mu je Orden takovskog krsta prvog stepena i Orden knjaza Danila I petog stepena.
On je osmislio rad Prizrenske bogoslovije mnogo prije nego što je pokrenuo pitanje njenog osnivanja. Radio je planski i osmišljavao sve do najsitnijih detalja. Godine 1872. u Prizrenu je podigao zgradu i u njoj otvorio Bogoslovsko-učiteljsku školu, koja je dala značajan broj učitelja i sveštenika, ne samo Južnoj Srbiji, nego i Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini. Školovanje srpskih dječaka i mladića bilo je besplatno, jer je Sima Andrejević obezbjedio sigurne izvore prihoda za rad škole i ostale njene potrebe.
Film je proizveden 2023-24. godine. Producent je Milan Pakićevac, režiser i scenarista filma je Boško Milosavljević, montažu potpisuje Aleksandar Stojanov, direktor fotografije je Dušan Petković, kompozitor autorske muzike Vladimir Tubić, crteže u filmu uradio je Darko Perović, ulogu Sima Igumanova tumači Slobodan Tešić, glas Sima Igumanova pripada Nenadu Jezdiću, dok je narator u filmu glumac Viktor Savić.
Premjiera firma održana je u Domu kulture u Gračanici i 24. oktobra 2024. godine, uz prisustvo Njegovog visokopreosveštenstva Mitropolita raško-prizrenskog Teodosija. Nakon gračaničke premijere usliedile su i projekcije filma u zadužbini Sima Igumanova, u Prizrenu u Prizrenskoj bogosloviji i Bogosloviji Svetog Kirila i Metodija u Nišu.
Uvodnu riječ uzeo je starješina Sabornog hrama u Podgorici – protojerej Nikola Pejović:
„Malo je da kažem da nam je čast što i ove godine imamo ovo veče u spomen na taj strašni pogrom n Kosovu i Metohiji koji nije prvi, a bojimo se da nije ni poslednji, jer smo kao narod uvijek stajali na braniku istine, a u ovom svijetu koji leži u zlu istina baš i nema neko zavidno mjesto. Ali, znali smo da, citirajući Dostojevskog, u svim teškim trenucima stojimo i da izdržimo i da uvijek iznova vaskrsnemo, jer ono što nas je držalo je vjera otaca, vjera predaka, vjera svih onih koji su za nju postradali i ljubav prema toj vjeri koju ni najveća stradanja nijesu mogla da izbrišu.“
Prota Nikola je zatim poručio da su Kosovo i Metohija i Crna Gora neodvojivo su biće i da je vječno naše sjećanje i posjeta svetinji Kosova i Metohije zalog da će Kosovo ponovo vaskrsnuti:
!Kosovo i Metohija i Crna Gora neodvojivo su biće, jedno jedinstveno koje se projavljuje u ove naše dane i gotovo da nema nedjelje i ni desetak dana da neko organizovano ili samoinicijativno ne boravi na Kosovu i Metohiji. I to je zalog da će Kosovo ponovo vaskrsnuti, da će iz tih grobnica ponovo vaskrsnuti život. Onda kada i mi budemo bolji, kako je govorio Patrijarh Pavle, onda kada se i mi kao narod udostojimo te i tolike svetinje, a udostojićemo se jer imamo svete i slavne pretke, ne samo među onim kanonizovanim svetiteljima, nego i među divnim našim precima koji su znali zašto žive, kako žive i koji su srpskom narodu ostavljali ono što su u životu sticali da bi se ne samo sjećali njikovih imena, nego da bi se uvijek vraćali.“
Dejan Mešter predsjednik Udruženja Srba u Crnoj Gori poručio je da sile i nepravda nikada ne mogu pobijediti duh naroda koji pamti, koji strada i koji ima svoj korijen:
„Braćo i sestre, dragi prijatelji, svi vi koji u srcu nosite Kosovo i Metohiju, svi vi koji znate šta znače pravda i istina, koji vjerujete da sile i nepravda nikada ne mogu pobijediti duh naroda koji pamti, koji strada i koji ima svoj korijen. Danas stojimo ovdje, ne samo da se sjetimo, već i da posvejdočimo o stradanju jednog naroda i o nepravdi koja traje i o zločinu koji još uvek vapi za pravdom. Stojimo ovdje u ime onih koji su ubijeni, u ime onih koji su protjerani, u ime onih koji su ostali i koji se bore da opstanu na svojoj zemlji. Kosovo je naša golgota, ali i naš put vaskrsenja. Njegoš je pjevao o kosovskim junacima, o slavi i žrtvi, o tome kako je bolje časno poginuti, nego nečasno živjeti. On je znao da se Kosovo ne brani samo mačem, već i dušom, srcem i istinom“, rekao je Mešter.
Milan Kićevac jedan od producenata filma naglasio je da je Sima Igumanov, kome je i posvećen ovaj dokumentarni film, cijeli svoj život posvetio dobročinstvu:
„Jedan od velikih znamenitih Srba Sima Igumanov Prizrenac cio svoj život posvetio je dobročinstvu. Živimo u teškim vremenima, živimo u vremenima kada u okolini bukte ratovi, živimo u vremenu kada je mržnja sve veća, ali i vremena u kojima je živio naš Sima, bila su izuzetno teška. Međutim, to ga nije sprečilo da cio svoj život i cio svoj rad posveti drugima. Iako je imao svoju porodicu, iako je imao izuzetno težek život, sav svoj rad i sve što je postigao u svom životu podijelio je sa drugima.“
On je podsjetio da je jedna od najvećih zadužbina koje je Sima Igumanov ostavio srpskom narodu je Prizrenska bogoslovija:
!Njega su u Prizrenu i okolini čak zvali svetim. Mnoge crkve darivane su poklonima Siminim koje je donosio sa raznih mjesta gdje je živio i radio. Jedna od najvećih zadužbina koje ostavio srpskom narodu je naravno Prizrenska bogoslovija, koja je u ovom pogromu uništena, zapaljena.“
Boško Milosavljević, profesor književnosti, istakao je da je u sjenci velike tragedije koja je zadesila Sjevernu Makedoniju ovaj događaj u kripti Hrama ipak svjedoči da se poslije tužnih događaja ipak projavljuju svijetli trenuci:
„Iako su ovo tužni dani, oni ipak treba da nas podsjete i na to da se poslije tamne noći ostvaruje nešto što je svijetlo i lijepo. Za mene posebno je važno što sam večeras ovdje. Hvala vam od srca što ste odvojili vrijeme da budete ovdje večeras.“
Zdravko Nišavić, predsjednik „Miholjskog zbora“, rekao je da je jedna od glavnih uloga ovog udruženja da pomažu upravo braći i sestrama koji su ostali na raspetom Kosmetu.
Tekst, foto: Boris Musić
