Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja – Ivanjdan, služena je Sveta liturgija u crmničkom selu Boljevići.
Svetom liturgijom načalstvovao je sveštenik Blažo Petrović, paroh zetski, a sasluživao je sveštenik Krsto Plamenac, paroh crmnički. Za pjevnicom su pojale monahinje iz manastira Svetih Mironosica iz crmničkog sela Dupilo, Lukija i Kikilija. Čtecirao je dječak Filip Ukšanović.
U liturgijskoj besjedi sveštenik Blažo Petrović kazao je da je Gospod iz čovjekoljublja poslao Sina svoga Jedinorodnoga u ovaj svijet da podari spasenje Vaskrsenjem svemu rodu ljudskome.
“A neposredno prije Hrista, Gospod šalje Svetog Jovana Preteču koji je od svoga rođenja sastradavao Gospodu. Kao mali je bio gonjen od Iroda (jer kao vršnjak Gospoda morao je i on biti gonjen), ostao siroče, odrastao u pustinji, podvigom, molitvom i postom kao preteča monaha uzdizao se ka Bogu i na kraju i svoj život dao za Hrista i pravdu Božiju. Na taj način mi, kao ikone Božije, smo dužni da se upodobljavamo postom, molitvom i podvigom Svetome Jovanu da bi smo zadobili vijenac slave kojom je i on sam nagrađen od Gospoda”, besjedio je o. Blažo.
Nakon zaamvone molitve blagosiljan je slavski kolač, a posle Liturgije pripremljeno je prigodno posluženje.
Selo Boljevići je staro naselje. Ono se pod imenom Poluždrebica Štitare pominje oko 1296. u povelji kralja Milutina. Naziv Boljevići je kasnijeg porijekla. Rade T. Plamenac kaže da ovaj naziv izlazi tek poslije našeg (njihovog) naseljavanja.
Crkvu u Boljevićima je sazidao u drugoj polovini 15. vijeka Ivan Bogustinović Plamenac. Crkvu je u vrijeme Mašana Boljevića Plamenca krasila kamena fasada – spoljašnjost, a unutrašnjost lijepi ikonostas i živopisne freske.
Saborna crkva Svetog Jovana i Svetog Nikole u Boljevićima današnji oblik je dobila 1872. godine. Prvo je, na tom mjestu, sagrađena crkva Svetog Jovana Krstitelja, vjerovatno u 17. vijeku. Zapalila ju je Ćuprilićeva vojska 1714. godine, kada je i poharala veliki dio Crne Gore. Najvjerovatnije sredinom 19. vijeka, neposredno uz ovu crkvu sagrađena je crkva Svetog Nikole. Godine 1864. počela je dogradnja zapaljene crkve Svetog Jovana Krstitelja. Ovaj posao završen je 1872. godine, kada su ove dvije crkve spojene u jedinstvenu crkvu sa dva oltara.
Crkva je obnovljena 1892. godine sa prilogom vojvode Ilije Plamenca. Vojvoda je ozidao i četvorougaoni zvonik. Selo Boljevići za učinjena dobrotvorstva, ponudilo je vojvodi Iliji da ogradi grobnicu, u hramu Sv. Nikole, s desne strane na ulazu, gdje je i sahranjen 1916. godine.
Crkvu u Boljevićima je tokom vjekova posjetilo više znamenitih ličnosti, među kojima i tri patrijarha: Arsenije III Crnojević, Mojsije Rajović, Vasilije Brkić. Od mitropolita, pored Rufima Boljevića i Arsenija Plamenca (koji su bili iz Boljevića), u crkvu su – ostalo je zabilježeno – dolazili i bogoslužili: Petar I, Petar II, Mitrofan Ban, Gavrilo Dožić i Joanikije Lipovac. Od krunisanih glava, u boljevićku crkvu su dolazili: knjaz Danilo, kralj Nikola, Petar I Karađorđević, koji je nekoliko mjeseci boravio u Boljevićima, bugarski kralj Ferdinand, kao i dva ruska kneza Nikolaj i Petar, za vrijeme jubilarne proslave kralja Nikole 1910. godine.
o. K. P.
