Samjuel Morze

Ljetopis, 24. maj 2020

Ime: Ljetopis 24.05.2019 (1993 Tibet demonstracije, 1844 Semjuel Morze); Opis: Ljetopis, 24. maj Tip: audio/mpeg
  • Na današnji dan, 24. maja 1844. godine pronalazač telegrafa Semjuel Morze poslao je prvu telegrafsku poruku na udaljenost od 65 kilometara  iz Vašingtona u Baltimor, koja je glasila “Šta je Bog uradio”.

Samjuel MorzeŽivot Semjuela Morzea bio je pun razočaranja, ali možda su ga baš ona inspirisala da patentira telegraf, jedan od izuma koji je zauvijek promijenio način komunikacije. Ovaj njegov izum je kasnije podstakao pojavu telefona, a mnogo kasnije interneta i na kraju smartfona. Prije svih ovih izuma, ljudi su komunicirali putem pisama. Jedno takvo pismo dobio je i Morze, a nije ni slutio da će mu ono preokrenuti život i natjerati ga da pronađe način da ljudi međusobno brže komuniciraju i saopštavaju dobre, ali i loše vijesti. Naime, kako bi upotpunio kućni budžet, Morze je morao da otputuje u Vašington i naslika markiza de Lafajeta kako bi zaradio hiljadu dolara. Za vrijeme svog boravka u Vašingtonu, Morze se dopisivao sa svojom ženom Lukrecijom, koja je čekala njihovo treće dijete. Pisala mu je da je ponosna na njega, da ga mnogo voli i da jedva čeka da se ponovo nađu na okupu. Morzeov odgovor je takođe bio pun ljubavi, ali nažalost, njegova supruga nije stigla da pročita njegove tople riječi, jer je u međuvremenu preminula zbog srčanih smetnji usled porođaja. Umjesto od svoje supruge, Morze je dobio pismo od svog oca koji mu je saopštio tužnu vijest i to tek nakon što je sahrana uveliko bila obavljena. Iako mu je život bio ispunjen brojnim razočaranjima, Morze je bio očajan jer usled spore komunikacije nije mogao da stigne ni na sahranu svoje žene.

Sedam godina kasnije, Morze se ponovo našao na putu, ali je ovog puta išao brodom u Evropu. Na putovanju se sreo sa doktorom Čarslom Džeksonom, sa kojim je dosta razgovarao o elektromagnetizmu, što je predstavljalo prekretnicu u razvoju njegovog izuma. Okupiran idejom kako informacije treba da putuju brže, počeo je da razvija i mijenja već postojeću telegrafsku šifru tako što je razvio kod za svako slovo. Vratio se u Vašington u nadi da će ubijediti kongres da mu odobre sredstva za električni telegraf, ali nije uspio u tome. Na sreću, iste godine Morze je naučnom timu na Institutu Frenklin u Filadelfiji demonstrirao kako radi njegov telegraf, pa je ubrzo dobio 30,000 dolara za izgradnju telegrafske linije. Prvu telegrafsku poruku je Morze poslao 1844. godine iz Vašingtona u Baltimor, a ona je glasila: „Šta je Bog uradio“. Ubrzo su ljudi počeli da šalju razne poruke putem telegrafa čime se način komunikacije i poslovanja izmijenio zauvijek postavši mnogo brži. Morzeova azbuka je metod za prenos poruka na daljinu. Svako slovo je zamijenjeno signalom koji se sastoji iz kratkih i dugih zvučnih ili svjetlosnih signala. Kratki signal se bilježi kao tačka a dugi kao crta.  U radio-telegrafiji, Morzeova azbuka se prenosi zvučnim signalima frekfencije 800 Hz i to tako da dugi znak traje kao tri kratka (trajanje kratkog znaka zavisi od brzine emitovanja morzeovog koda). Tišina između dva signala je u trajanju jednog kratkog signala, a između znakova se pravi pauza u trajanju jednog dugog signala. Znak se ne pamti kao kao kombinacija tačaka i crta, već se svaki znak pamti kao jedna zvučna slika. Takođe, učenje se ne vrši abecednim rasporedom, već postoje metode koje koriste redoslede znakova takve da ih je lakše zapamtiti, ali i međusobno razlikovati. Međunarodni znak za pomoć je SOS i treba ga slati kao jedno slovo.

 

  • Na današnji dan, 24. maja 1993. godinena Tibetu su izbile žestoke demonstracije protiv kineskih vlasti.

TibetJedna od najinteresantnijih zemalja svijeta, kako zbog  specifičnosti svoje geografske pozicije i ljepota divlje netaknute prirode, tako i zbog  religioznog i duhovnog  značaja koji se vremenom samo sve više povećava, svakako je Tibet.

Iako su vrhovi Himalaja godinama opčinjavali planinare u želji da osvoje ovu planinu, u duhu stanovnika ovih predjela zapravo je suprotna težnja – ne osvajati, nego se potčinjavati. Na prostorima Tibeta oduvjek je živio veoma specifičan narod. Osim što se izdvajaju po fizički drugačijim uslovima života zbog proređenosti vazduha visina u kojima žive, Tibetanci se smatraju najzdravijim i najsrećnijim ljudima na svijetu. Život Tibetenaca krajnje je jednostavan, toliko da zapadni um ne može da ga shvati.  Uz svakodnevne vježbe joge, meditaciju i umjerenu ishranu, Tibetanci provode svoj život na budističim osnovama. Budizam je u Tibet stigao iz Indije i Nepala u VII vijeku, nakon čega je pretprio razne uticaje i modifikacije. Kako se usled ovih različitih uticaja javila izvjesna konfuzija među sledbenicima, budisti su se vratili proučavanju izvornih indijskih tekstova. Prevodi sanskrita na tibetanski jezik su tako vjerni, da su se neki kasnije izgubljeni indijski tekstovi revizirali prema postojećim tibetanskim prevodima. Dalaj Lama se smatra duhovnim i političkim  vladarom Tibeta. “Lama” znači učitelj na tibetanskom jeziku, a “dalaj” okean na mongolskom. Smatra se da se nakon smrti Dalaj Lama reinkarira u tijelu nekog mladog muškog djeteta. Kada se putem određenih testova (prepoznavanje predmeta prethodnog Dalaj Lame itd) otkrije u kom se dječaku reinkarirao Dalaj Lama, dječak se šalje u glavni grad Lasu na školovanje. Školovanje na Tibetu je posebno rigorozno i temeljno. Iako Tibetanci svoju zemlju zovu Bod ili Po, što znači otadžbina, ova zemlja je u svijetu poznata pod pojmom Tibet što znači visoravan. Tibet i jeste upravo najveća visoravan na svijetu, koja se u prosjeku  nalazi na 4900 metara nadmorske visine. Najviši vrh svijeta Mont Everest (8.848 metara nadmorske visine) nalazi se na granici Tibeta i Nepala. Glavni grad Tibeta je Lasa, i on predstavlja jedan od najviših gradova na svijetu – sa nadmorskom visinom od 3650m. Riječ “Lasa” znači “sveti grad” na tibetanskom jeziku ili “mjesto bogova”. Nalazi se na sjevernoj obali istoimene rijeke i ima oko 200.000 stanovnika. Lasa je prepuna sakralnih spomenika, manastira i hramova koji kriju veliko kulturno i vjersko blago, koje je sačuvano uprkos brojnim ratovima. Jedan od simbola ovoga grada je palata Potala, tradicionalna zimska rezidencija Dalaj Lame.

Tibet se u istoriji pojavio u VII vijeku  kao kraljevina koja je vremenom sve više jačala. Tibet 1239. godine postaje dio Mongolskog carstva, da bi kasnije ponovo stekao nezavisnost kada je carstvo oslabilo. Međutim Mongoli su i dalje nastojali da se miješaju u politiku Tibeta i da ga ponovo prisvoje. To je iskoristila Kina da se umiješa između i zauzela se za Tibet kako bi ga oslobodila od Mongola. Sve do početka dvadesetog vijeka Tibet je bio pod zaštitom Kine, dok ga Kina nije ustupila Britaniji, da bi nekoliko godina kasnije Kina ponovo preuzela Tibet od Britanije. Tibet je pokušao da stekne nezavisnost od Kine u čemu su ga podržali Britanci. Onda su nastupili svjetski ratovi i za neko vrijeme  Dalaj Lama je neometano vladao Tibetom. Međutim već 1951. godine Kina je ponovo potražila vlast, čime je izazvala ustanak Tibetanaca.  U ovom ustanku  ubijeno je stotine hiljada Tibetanaca, a toliko ih je otprilike i izbjeglo u Indiju, zajedno sa Dalaj Lamom koji se tamo i danas nalazi.