Bajo Pivljanin

Ljetopis, 7. maj 2019

Ime: Ljetopis 07.05.2019 (Bajo Pivljanin, Nacisti i Svajcarska); Opis: Ljetopis, 7. maj Tip: audio/mpeg
  • Na današnji dan, 7. maja 1685. godine vođena je čuvena bitka na Vrtijeljci u kojoj je poginuo  harambaša Bajo Nikolić – Pivljanin, koji je sa svojim hajducima došao u pomoć braniocima Vrtijeljke u želji da spriječi prolaz turske vojske ka Cetinju. Pogibija velikog junaka sa žaljenjem je primljena kod Mlečana, dok su Turci u Carigradu s olakšanjem primili vijest o njegovoj pogibiji.

Bajo PivljaninRođen je Bajo Pivljanin iznad manastira u Pivskoj Župi na današnjem putu za Nikšić, oko polovine sedamnaestog vijeka. Povod njegovom odmetanju pjesmom je kazan, premda neodređeno. To su bile naše najteže godine. Vladika ispod Orlova krša bio je jedina još preostala snaga, pa i on „sirak tužni bez iđe ikoga“. Katunskoj nahiji bio je dosta vezirski Skadar, te da se i ne obazre na druge. A silnici svugdje. Jedna nagonski otvorena duša mogla je osjetiti i dublju potrebu da ode gori u hajduke, a ne samo zbog ličnih nezgoda. Samo je jasno da je njegovo djelo svijetlo, da tim putem nije pošao da grabi i otima no da bije Turčina i da sveti sve što je ostalu u „srpstvu i krstu“.Na ova tvrđenja upućuju sve pjesme o njemu, svekoliko živo predanje o svijetloj njegovoj ličnosti kao i mišljenje vladike Rada. Osim toga i njegove borbe. Nije se on potrudio na Nevesinje da ubije bega Ljubovića pljačke radi no da smakne rajinog nasilnika. Nije on do Pljevalja dopirao da jagmi ovce od Turaka za Risan, no da i tamo osokoli i osveti raju.

Sunce jarko, na visoko li si,

Striko Bajo, na daleko li si!

Ovako je pjevala Baju ugnjetavana raja. Prema tome Bajo Pivljanin je bio svjesni buntovnik, nacionalni revolucionar, čovjek koji je za viši cilj napustio svoje ognjište. Nesumnjivo  pametna i staložena snaga, uređivač i mudar četovođa, političar. Valjalo je mnogo opreznosti dok se izađe na glas. A poslije toga prostak niti bi umio potražiti Mlečiće, niti bi ovi njega pronašli, niti bi umio sa njima običan hajduk razgovarati ni načiniti ugovor da ljeti hajdukuje a zimu kod njih zimuje. Opet prema Mlečićima je zadržao stav ugovorne stranke. Nije postao ni njihov podanik, ni obični granični najamnik, no zadržao punu slobodu djelovanja, uvjerivši ih da će im takav njegov rad biti od koristi. Dobio je od njih platu, podigli su mu kulu kraj Perasta koja i sad postoji. Odatle mu je bilo zgodno da žari po Turskoj. Od Risna, preko Krivošija, Grahova, Banjana, Golije, Pive, Durmitora do Pljevalja i Novog Pazara, bile su neprekidne šume i neprekidni pojas srpski. Iz durmitorskog čvora bio mu zgodan prolaz na Nikšić, Gacko i Pljevlja. Bajo je trčao svuda gdje je njegova pomoć bila potrebna, imao je bezbroj sukoba i borbi, štitio Pivski manastir i svakoga Srbina gde je mogao stići. Dočekao je Turke na Vrtijeljci iznad Cetinja, gde je i slavno poginuo sa svima svojim drugovima.

A Njegoš je zapisao:

Soko Bajo su tridest zmajevah

mrijet neće dok svijeta traje.

Dočekaše Šenđera vezira

uvrh ravne gore Vrtijeljke

i klaše se ljetnji dan do podne.

Ne kće Srbin izdati Srbina

da ga svijet mori prijekorom,

trag da mu se po prstu kažuje.

 

  • Na današnji dan, 7. maja 1997. godine Vlada SAD osudila je Švajcarsku zbog prihvatanja zlata i dragocjenosti od žrtava holokausta za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Svajcarska NeutralnostŠvajcarska je iz Drugog svjetskog rata izašla nepokorena, ali ne i neokrznuta. Ona je opstala kao slobodna, demokratska zemlja u Evropi koja je drhtala pod nacističkom čizmom, ali je i sarađivala sa Trećim rajhom. Švajcarska je čuvala milijarde dolara u zlatu koje su nacisti oteli žrtvama Holokausta, ali je ne treba olako ocijeniti kao nacističku marionetu. Štaviše, Njemačka je umalo izvršila invaziju na Švajcarsku.

„Švajcarska ima najodvratnije i najjadnije ljude i politički sistem“, žalio se Hitler Musoliniju u junu 1941. godine

Nakon poraza Francuske u ljeto 1940. godine što je Treći rajh učinilo dominantnom silom Zapadne Evrope, Njemci su planirali da pokore i Švajcarsku. Operacija Tanenbaum trebalo je da uključi njemačke trupe iz Francuske, Njemačke i Austrije, dok bi Italijani djelovali s juga. Švajcarska je poslije rata tvrdila da je jedino što je Hitlera spriječilo da je osvoji, bila činjenica da je imala mnogo naoružanih ljudi. Ipak, to je malo vjerovatno.

Nacisti su već bili osvojili Francusku, čija je vojska važila za jednu od najboljih u Evropi i to za samo šest nedjelja. Švajcarska bi im se suprotstavila, zapravo, narodnom milicijom bez tenkova, artiljerije i letjelica. Iako je planinska, najnaseljeniji djelovi su na ravnim terenima, koji bi lako mogli biti pregaženi. Takođe, ranije podignuta utvrđenja stajala su na granicama sa Njemačkom i Austrijom, ali ne i sa Francuskom. Dakle, zašto nacisti nijesu okupirali Švajcarsku? Jedan razlog je možda taj što ih je Hitler dijelom smatrao Njemcima (to ga, pak, nije sprečavalo da okupira Austriju). Vjerovatnije je da ga je u tome spriječila invazija na Rusiju, iako su Njemci i dalje prikupljali sredstva da okupiraju Balkan u proleće 1941. godine. A možda je Švajcarska jednostavno bila suviše koristan posrednik između nacista i svjetske ekonomije.

Bez Švajcarske , Njemci nijesu mogli dobiti nigdje konvertibilnu valutu. Švajcarci kupuju njemačko zlato, i zamjenjuju za bilo koju željenu valutu. Izuzev što je izvor konvertibilne valute, i bez obzira što je „neutralna“ Švajcarska je izvozila u Nemačku satove, precizne mašine, nišanske sprave, prehrambene mliječne proizvode, električnu energiju, a uvozila iz Nemačke gorivo, hemikalije, farmaceutske sirovine i gotove ljekove. Nemački transporti su išli kroz Švajcarsku , i Švajcarci ih nijesu pregledali, niti postavljali pitanja što je u njima. Švajcarska je bila raj za špijunažu, i omogućavala je diplomatske kontakte između zaraćenih strana na svojoj teritoriji.