Bogorodica

Nedelja Svetih praotaca – Materice

Praznik Rođenja u tijelu Gospoda Isusa Hrista poznat kao Božić jeste jedan od najvećih i najradosnih praznika koji pravoslavna Crkva praznuje. Rođenje Hristovo je svojevrsno Bogojavljenje, tj. javljanje Boga u svijetu. Kako kaže apostol: „Bog se javi u tijelu“. To znači da je Sin Božiji, Bog Logos, uzeo na sebe ljudsku prirodu, ljudsko tijelo (ovaplotio se), i javio se ovde u svijetu, nama ljudima kao Bogočovjek. U ličnosti Sina Božijeg sjedinjene su dvije prirode: Božanska i čovječanska. Govoreći o rođenju Hristovom Sveti Grigorije Bogoslov kaže: „Bog je došao ljudima, približio se ljudima, kako bi se ljudi približili Njemu.“ Rođenje Hristovo je događaj od kosmičke važnosti zato se Crkva trudi da svoje članove dostojno pripremi za doček praznika. U bogoslužbenu pripremu spadaju Nedelja praotaca, Nedelja otaca i pretprazništvo Rođenja Hristovog.

Bozic Ikona

U drugu nedelju pred Božić, Nedelju praotaca, proslavljamo Materice – praznik majki i žena. Na ovaj praznik na bogosluženjima pominjemo sve rodonačalnike naroda Božjeg, od Adama do Josifa, zaručnika Marijinog. Pominjemo i sve proroke koji su propovjedali o Hristu, od Samuila do Jovana Krstitelja.

Na Materice oci i djeca kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem “vezuju” majke (žene), na isti način, kao što su njih majke vezivale na Djetince, a one se pokonima “driješe”.

Ovaj divni praznik je dio tronedjeljnog ciklusa praznika koji se slave pred Božić: Djetinjci – Materice – Oci, a nalazi se u središtu ovog ciklusa, kao što je i majka u središtu porodice, kao čuvarka ognjišta i porodične ljubavi, kao ona koja sve povezuje, kao spona i duhovni most, budući da je svojim naznačenjem na to upravo i prizvana. Ona je spona djece i očeva, ali i porodice i Hrista, oko nje se matiči i na njenoj duhovnoj zrelosti uzrasta čitava porodica. Ona sve to čini po ikoni Majke Božije, koja je spona zemaljskog i nebeskog, lestvica uz koju duše ushode ka Hristu. Ipak, ovo nije samo praznik tjelesnog materinstva, već i duhovnog, pa ovaj praznik čestitamo majkama, bakama, monahinjama, duhovnim majkama, kumama, sestrama po tijelu i Duhu. Ovo je praznik žena koje o svakom djetetu i čovjeku brinu s ljubavlju, kao o Božijem čedu. Kao i na Djetinjce i Oce, tako nas radosni običaj vezivanja i driješenja i na današnji praznik podsjeća da se ljubav ne može na silu “vezati” i dobiti, kao ni čovjek, već je za nju potrebno nešto učiniti, darovati i ljubavlju uzvratiti.

Izvor: Saborna crkva u Beogradu/Eparhija šumadijska