U srijedu 21. decembra 2022, u Akademiji znanja u Budvi, Međunarodnim mitingom poezije, završene su jubilarne H Međunarodne Njegoševe večeri poezije.

Ispred JU narodne biblioteke Budve, prisutne je pozdravila Stanka Rađenović Stanojević, naglasivši značaj ove manifestacije za Crnu Goru, jer znamo koliko je Njegoš grandiozna ličnost. Ona je takođe izrazila radost što se Narodna biblioteka Budve ove godine uključila kao suorganizator, budući da je prošle godine ustanovljeno da se dan Njegoševog rođenja obilježava kao državni praznik, a da je Budva grad kandidat za evropsku prestonicu kulture – Budva – Boka evropska prestonica kulture 2028. Rađenović Stanojević se posebno zahvalila pokroviteljima jubilarnih H Međunarodnih Njegoševih večeri poezije, Opštini Budva i TO Budve.

U ime NVO Njegoševe večeri poezije, obratio se pjesnik Radomir Uljarević, predstavivši ovu manifestaciju i njen značaj. ”Dramske situacije njegoševske su kao one homerske i eshilovske”, rekao je Uljarević i dodao da je sve u Njegoševim djelima postavljeno na samu ivicu mogućnosti, čitav narod izveden van granica svojih mogućnosti, a naročito prvaci tog naroda. Podsjetio je na riječi Žarka Vidovića, koji Njegoša naziva jednog od najvećih trageda istoka i zapada, te ukazao da Njegoš sada postaje tragični junak, ne samo na zemlji, već je njegova tragedija nebeska, o čemu nam svjedoči sedam ekshumacija. ”koliko znam, ne postoji tragični heroj u svjetskoj književnosti, čija je sudbina dobila tako strahotne razmjere”, rekao je dodajući da se Miloš bori sa zemaljskim carem, a Njegoš sa carem tame. Naglasio je da Tajnovidac cetinjski vidi nevidljivo, a sve što ne vidi, za čovjeka je tajno, citirajući Avu Justina koji kaže: ”Vidljivo je samo pokrov oko nevidivog”, a Njegoš je imao oko za oba svijeta. ”Tajnovidac cetinjski važi za one velikane ljudskog roda za koje se čini nestvarno da su ikad i živjeli ovozemaljskim životima”, kazao je i naglasio da su sva djela napisana u srpskom jeziku, samo odbljesci Njegoševog djela. ”Njegoš je otkrio formulu koja objedinjuje sva pitanja srpskog naroda, a kada je primjenio tu formulu na makro i mikrokosmos, otkrio je da jednako važi, a to otkriće je samo Njegoševo, a ta formula je isključivo formula srpskog jezika i srpske književnosti”, naglasio je, slikovito prikazavši Njegoša kao Orfeja, čije nam se zvučanje otkriva kao kakva velika simfonija, a još ni izdaleka nisu otkrivene Njegoševe rime svih vrsta, koje proizvode zvučnost koja nije nadmašena u srpskom jeziku. ”Njegoš je graničnik između epskog vremena i savremenog doba, zbir svih naših arhetipskih obrazaca”, zaključio je, pomenuvši još jednom da je ovo veče posvećeno Njegošu.

Organizatori su još jednom pozvali goste da pročitaju po dvije svoje pjesme, a zatim su se publici predstavili pjesnici gosti: Hristo Petreski (Makedonija), Dimče Šipinkarovski (Makedonija), Mesut Senol (Turska), Bedrije Filiz (Turska), kao i domaći pjesnici: Dragan Jovanović Danilov, Milica Lilić, Saša Radojčić, Miroslav Aleksić, Vera Horvat, Bećir Vuković, Sava Radulović, Milica Bakrač, Novica Đurić, Višnja Kosović, Stanka Rađenović Stanojević, Radmila Knežević, Milutin Mićović, Budimir Dubak, Olivera Doklestić, Tripko Draganić, Rodoljub Ćorić i Milan Stanišić.

Na samom kraju, pjesnike i ljubitelje poezije, pozdravio je književnik Milutin Mićović, rekavši: ”Treba formalno da zatvorim nešto što je suštinski nezatvorivo, nego uvijek otvoreno, otkrivajuće i izviruće”, te se zahvalio riječima: ”Hvala vam što ste ovdje donijeli najbolje riječi koje ste imali i prinijeli onom najvećem koga znamo.”

Ove godine, kao i godinama unazad, manifestacija Međunarodne Njegoševe večeri poezije, po završetku u Crnoj Gori, održava se i u Narodnoj biblioteci Srbije. Tako će i ove godine, 23. decembra biti predstavljena u Beogradu, a dan kasnije će Novi Sad – evropska prestonica kulture organizovati veče u Matici srpskoj.