Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije služio je sa sveštenstvom danas, 27. juna, na praznik Svetog proroka Jeliseja, Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetog proroka Ilije u selu Raće u Kučima, a u nastavku godišnji parastos Momiru Bulatoviću, bivšem predsjedniku Crne Gore i premijeru Vlade SR Jugoslavije.
U arhipastirskoj besjedi Visokopreosvećeni vladika je kazao da u ovoj svetinji koja je posvećena proroku Božijem Iliji, podignutoj prije 120 godina na temeljima hrama iz 14-15. vijeka, danas proslavljamo njegovoga učenika proroka Jeliseja. Ovaj veliki Božiji ugodnik i svjedok živoga Boga nadahnut Duhom Svetim svjedočio je i propovjedao, otkrivao zbivanja svoga vremena, ali u isto vrijeme predukazivao na zbivanja koja će se dogoditi poslije njega. Živio je 900 godina prije Hristovoga rođenja i kao što je prorok Ilija nazvan pretečom Hristovim u licu proroka Jovana Krstitelja, tako je i njegov učenik Jelisej bio drugi preteča Njegov, propovijedajući i svjedočeći Njega i Njegovo rođenje.
Vladika je kazao da je prorok Jelisej nastavio djelo proroka Mojsija te da je ono čega je Bog udostojio Mojsija kada je jevrejski izabrani narod prešao preko Crvenog mora, udostojio i proroka Jeliseja da i on plaštom proroka Ilije pređe preko rijeke Jordana.
Osvrnuvši se na riječi Hristove iz današnjeg Jevanđelja da onaj koji sluša Njegovu riječ i vjeruje u onoga koji Ga je poslao, neće umrijeti nego će vječno živ biti, Mitropolit je naglasio da je čovjek biće rođeno ne za smrt i prolaznost, za ništavilo, nego za besmrtnost i vječnost.
“Prorok Jelisej je svjedok takvoga čovjeka Hrista Boga našega koji se uselio kao Logos Božiji, kao vječno slovo Božije, u ljudsku prirodu i čovjeka smrtnoga preobrazio u besmrtnoga, tako da svaki onaj koji se krštava u ime Hristovo, prima taj kvasac vječnoga i neprolaznoga, besmrtnoga života i postaje besmrtno, vječno biće za vječnost stvoren i rođen.”
Podsjetio je da je svako rođenje ovdje na zemlji od majke, rođenje za ovaj zemaljski, prolazni život, a da se onaj koji se rađa Duhom Svetim u tajni krštenja, u sledovanju od Djeve rođenoga Hrista Boga našega, rađa za vječni, besmrtni i neprolazni život.
“Pored ovoga Svetoga hrama su mnogi koji su kršteni u ime Božje, koji su primili taj kvasac vječnoga života, ugrađani u njegove temelje i zidine. Među njima je i naš blaženog spomena Momo Bulatović i njegov sin Boško, koga je beskrajno kao otac volio, ali koga je Gospod prizvao da zajedno počivaju u ovome groblju.”
Prisjetivši se koliko je Boškova bolest potresla Momira, koji se molio Bogu za njega, Mitropolit je rekao da se Boškovo upokojenje nesumnjivo dotaklo dubljih struna Momirovoga bića i života.
“On čovjek koji je dobio sve ono što može čovjek da dobije ovdje na zemlji, suočivši se sa bolešću i smrću svoga sina, shvatio je i razumio da to nije dovoljno ako ne zadobija ono što je vječno, besmrtno, neprolazno. U tom duhu je nastavio svoj, zemaljski gledano, kratki život, ali život koji je ispunio trudom i podvizima bogoljubljem i bratoljubljem, sačuvavši svoj obraz i dušu u ovim vramenima kada se gubi mnogo šta, a često upravo obraz i duša, ono što je najsvetije. Sačuvao je obraz i dušu svoju i uselio se u vječna obitališta zajedno sa svojim sinom i svim svojim precima”, kazao je Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije.
Nakon Liturgije Mitropolit Amfilohije je na grobu upokojenoga Momira Bulatovića odslužio godišnji pomen ističući da je on ugledni građanin ove zemlje, koji se nije predao, kao što piše u njegovoj najnovijoj knjizi koja je izašla povodom njegove godišnjice, lažnim zemaljskim bogovima:
“Nije prodao svoju dušu za zemaljsku vlast, zemaljska dobra i čast. Sačuvao je svoj obraz i čast kao čovjek iako nijesu bila mala iskušenja, posebno što mu je Bog podario zbog njegovih darova, da postane i vladar ove zemlje i šire, sveukupnoga našega naroda. Nije prodao svoju dušu za vlast i nije se poklonio zemaljskim bogovima”, rekao je vladika Amfilohije, pojasnivši da je Momir pod zemaljskim bogovima očevidno podrazumjevao i one koji su u njegovo vrijeme bombardovali i uništavali našu zemlju i ubijali ljude.
Dalje je kazao da se i danas širom svijeta nastavlja prodaja duše za zemaljska, ništavna blaga, zemaljsku vlast i čast. O njima, ali i o svojim drugovima, njihovim sljedbenicima, Momir piše u svojoj dragocjenoj knjizi “Nema predaje ni bogovima”. U poslednjem članku ove knjige opisuje sadašnja zbivanja u Crnoj Gori, o nasilju onih koji prodaju svoju dušu đavolu i nastavljaju to zlo i opako djelo ovdje radi svoje vlasti i ništavnih prolaznih dobara.
“Nastavljaju to zlo vršeći nasilje nad ovim narodom, ugrožavajući njegovo biće i obraz, napadajući i Crkvu Božiju, koja je čuvala i sačuvala kroz vjekove taj obraz i dušu, i čuvaće ako Bog da i u budućim vremenima. Svojim životnim iskustvom sagledao je Momir sve ono što se događalo u njegovo vrijeme, osjetio je i doživio u kakvim je opasnostima ono što on naziva evrounijatstvom”, besjedio je Mitropolit.
Kazao je da nije dobro što su se i Momirovi najbliži drugovi poklonili takvim lažnim bogovima i njima služe, a htjeli bi da i Crnu Goru pretvore u sluge lažnih bogova. Naglasio je da ovaj narod, bilo kako se zvao, Srbi ili Crnogorci, ima svoju vjekovnu vertikalu koja ga je sačuvala i učinila zrelim narodom, koji se raširio u horizontalu i u znaku je krsta njegova istorija:
“Ne može narod da se odrekne krsta i toga raspeća, ne može da se otuđi od Crkve Božije i njenoga obraza, ne može da žrtvuje sebe i svoju djecu, budućnost, tome nasilju koje danas ovdje gospodari”, poručio je Arhiepiskop cetinjski.
Po njegovim riječima poseban utisak na njega je ostavio dio iz Momirove knjige o privatizaciji koju naziva razbojničkom privatizacijom. Naime privatizovano je ono što je ranija vlast oduzela od naroda i Crkve za narod, stvorivši tako preduzeća, ustanove koje su davale hljeba hiljadama ljudi.
“Dakle ono što je oduzeto za narod sada se privatizuje, naročito crkvena imovina koju smo tražili da se vrati. Ne samo da je ne vraćaju nego hoće i hramove Božije”, rekao je vladika.
Time ovaj hram ne bi trebao da bude Božiji već ko zna čiji, a, kako je kazao, ne može biti ni Mila Đukanovića, ne uzima ga za sebe, jer on ne vjeruje u Boga, nije ni kršten.
“Dakle ta pljačka, otimanje onoga što je narodno, a sada i što je crkveno, privatizovanje je u ime evropskih vrijednosti! Kojih evropskih vrijednosti? Evropske vrijednosti su vrijednosti obraza, poštenja, časti, pravde, poštovanja prije svega ljudskih uvjerenja, vjere kao najveće svetinje svakoga ljudskoga bića, a u isto vrijeme poštovanja imovine. Na tome počiva evropska i američka civilizacija. Uzmite i vidite američki ustav i ovo što radi američki predsjednik Tramp braneći to”, rekao je vladika.
Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije se pomolio da Momiru Bulatoviću, koji se nije predao zemaljskim bogovima, zajedno sa njegovim sinom Boškom, Bog podari vječno i neprolazno Carstvo nebesko za koje se borio i u koje je ugradio svoj život i život svoga djeteta.
U ime porodice Mitropolitu i prisutnima se zahvalio Nastadin Bulatović koji je kazao da Momira nije progutalo vlastoljublje i slavoljublje, što je nažalost u ovom vremenu rijetkost.
“Do kraja života ostao je vjeran sebi i narodu, ugradivši svoj lik u duhovni spomenik. Svoj stav nikada nije skrivao, ma koliko se to nekome nije dopadalo. Ostale su u njegovim knjigama brojne poruke, pouke, savjeti, koje kako vrijeme odmiče postaju sve aktuelnije. Pisao je i upozoravao na sve ovo što se dešava danas i sa na našom Crkvom i državom do poslednjeg izdisaja”, kazao je, između ostalog, Nastadin Bulatović nad grobom Momira Bulatovića.
Momir Bulatović, bivši predsednik Crne Gore (1990 -1998) i predsednik Savezne vlade SR Jugoslavije (1998-2000) preminuo je 30. juna, iznenada od posledica srčanog udara, u 63. godini u selu Raće.
Rođen 1956. godine u Beogradu, osnovnu i srednju školu završio je u Zadru, a u Crnu Goru dolazi 1975. gde je u tadašnjem Titogradu završio Ekonomski fakultet. Postao je asistent na predmetu Politička ekonomija i stekao titulu magistra ekonomskih nauka. Politikom se bavio od mladosti, a predsednik Crne Gore postaje na prvim višestranačkim izborima 1990. godine. Kao savezni premijer imao je neprijatnu dužnost da proglasi stanje neposredne ratne opasnosti, a zatim i ratno stanje u toku bombardovanja SRJ 1999. godine. Poslednjih godina Bulatović se okreće profesorskom radu i publicistici.
Vesna Dević
Foto: Jovan D. Radović
