Njeovo Visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije služio je jutros Svetu službu Božiju u manastiru Podmaine u Budvi.
Pred početak Liturgije Vladika je u čin rase i kamilavke zamonašio iskušenike ove obitelji Andriju, Mirka, Vuka, Slobodana i Sašu, kojima je dao monaška imena Kornilije, Tihik, Aristarh, Antipa i Apolos.
Vi ste danas postavili dobar temelj na koji sada treba da se zida zgrada i dom vašega spasenja, rekao je Vladika Joanikije.
“A taj dom se zida od svetih vrlina: od poslušanja, molitve, posta, smirenja, strpljenja i svakoga truda sve dotle dokle svoj život ne prinesete na žrtvu živu, blagouhanu Bogu da se ispunite Duha Svetoga. I sa tim možemo reći da postižete smisao duhovnoga života”, rekao je Mitropolit crnogorsko-primorski.
Dodao je da im daje imena po apostolima iz sedamdesetorice.
“Neka Bog da.da se vi ispunite revnosti za slavu Božju. i da uzmete krst svoj, kao što je Gospod rekao, i da idete za Njime odričući se sebe, svjetskog načina razmišljanja, da ispraznite sebe od svijeta da biste se mogli ispuniti blagodatima Duha Svetoga”, poručio je novim monasima Mitropolit Joanikije.
Mitropolit Joanikije je takođe pred početak Liturgije u prvine monaškog lika obukao poslušnike podmainske obitelji Pavla i Jovana.
Nakon Liturgije blagosiljan je i prelomljen slavski kolač povodom imendana ugumana manastira jeromonaha Rafaila, jeromonaha Evstatija, jerođakona Josifa, i monaha Romana i Gerasima.
U arhipastirskoj besjedi Mitropolit Joanikije je rekao da se praznici Gospodnji i Bogorodičini pozdravljaju po više dana.
“Imamo pretparznstvo, prije praznika, kada se unaprijed radujemo. Na praznik je punoća slavlja, ali tu punoću želimo da što mviše zadržimo, da je što više osjećamo. I onda imamo dane popraznstva i oni se obilježavaju na takav način što se u crkvenim službama mnogo toga odnosi, i poslije praznika, na sami ovaj događaj. On, prosto, prevazilazi značaj vremena, je3dnoga dana, bilo kakvoga ograničenja”, objasnio je Mitropolit Joanikije.
Dodao je da se praznik Uspenja Presvete Bogorodice, zajedno sa Gospodnjim praznicima ubraja u praznike našega spasenja.
“Presveta Bogorodica najviše se pominje po tome što je Majka Spasitelja našega Isusa Hrista. U tome je punoća njene službe, u tome je tajna njene službe. Ali sve što se odnosi na nju – sve je uzvišeno, sve je veličanstveno Njena čistota, njena krotost, njena smjernost su uvijek bile one vrline koje je ona najbolje postigla od svih ljudi na zemlji. Nju Crkva Božija proslavlja kao čistiju od serafima i neuporedivo slavnuju od heruvima i od svih nebeskih sila bestjelesnih”, rekao je on.
Rekao je da je ona bliža Prestolu Božjem od svih drugih.
“I od arhanđela, i od proroka i od svetitelja. Prije svega po tome što je Majka Spasitelja našega Isusa Hrista, ali i zbog ukupnoga njezinoga života, od početka pa do njene sveblažene končine. Njeno uspenije, njenu smrt, tjelesnu, realnu smrt Crkva prosto ne naziva smrću. Iako je bila to realna smrt, ona je smrću svojom vratila dug kojim nas je zadužio sve praotac Adam svojim padom, svojim grijehom, a smrt je posledica grijeha. Međutim, ona je prešla iz smrti u život. Njena smrt je usnuće, uspenje, prelazak u naručje svoga Sina”, objasnio je Vladika.
Kazao je da je Presveta Bogorodica svojom smrću postala pričasnik Hristove životvorne smrti.
“Ona se udostojila takve smrti da je njezina smrt, kao smrt Majke Božije, bila živonosna. Razlikuje se smrt Hristova i smrt bilo koga drugoga. Hristova smrt je životvorna. A Presveta Bogorodica se udostojila živonosne smrti, a posle nje i mnogi drugi Božji ugodnici”, kazao je Vladika Joanikije.
On je rekao da i današnja svečanost i događaji na njoj zaista predstavljaju punoću praznika Uspenja Presvete Bogorodice..
“U Crkvi je sve dinamično. Sve se ispunja Božijom blagodaću i milošću i prosvjetljuje Božijom svjetlošću. Apsolutno je, stoga, pogrešno što mnogi danas rade, a bogme i od prošlih nekoliko vjekova: krste svoju djecu i više ih ne dovode u crkvu. Niti ih uče vjeri. To je taman kao da čovjek postavi temelje svoje kuće, pa ih onako ostavi”, kazao je Mitropolit Joanikije.
Radosav Rajo Vojinović
Foto: Željko Drašković
