U nedelju po Bogojavljenju, danas, 23. januara, Njegovo visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije načalstvovao je evharistijskim sabranjem u Cetinjskom manastiru, uz sasluženje cetinjskog namjesnika protojereja Ostoje Kneževića, igumana Pajsija, jeromonaha Gavrila i Filoteja i jerođakona Sionija.
Liturgijsku propovjed protojerej Ostoja Knežević je počeo podsjećanjem da se veliki praznici Gospodnji bogoslužbeno proslavljaju višednevno te da ovih dana slavimo praznik Bogojavljenja, a danas je upravo nedelja po Bogojavljenju koju bogoslužbeno proslavljamo i radujemo se prazniku Bogojavljenja – krštenja Gospodnjega, koji nas uvodi, i uveo nas je, u duhovno rođenje i očišćenje. Osvrnuvši se na današnje Jevanđelje po Bogojavljenju, otac je naveo da ono blagovijesti ono što se desilo poslije ovoga praznika – izlazak Hristov na propovijed Jevanđelja.
“Sveti apostol i jevanđelist Matej u ovome Jevanđelju blagovijesti o tome da se poslije krštenja završila propovijed Jovana Krstitelja i da počinje propovijed samoga Gospoda”, besjedio je prota, pojasnivši da je Sveti Jovan Krstitelj bio preteča i da blagovijesti i najavljuje dolazak Spasitelja svijeta Sina Božijega. U ovome Jevanđelju, kako je kazao, vidimo da je njegova propovijed i propovijed Gospodnja ustvari jedna te ista, jer i u ovome Jevanđelju Gospod poziva na pokajanje upravo istim riječima kao i Sveti Jovan Krstitelj: Pokajte se jer se približila Carstvo nebesko.
Dalje je tumačeći današnje jevanđelsko začalo, podsjetio da citatom Svetog proroka Isaije, apostol Matej upućuje riječ starozavjetnom izabranom narodu, želeći da pokaže da se ono što su proroci govorili i blagovijestili ispunjava upravo u Hristu Isusu:
“Da je On ispunjenje svakog proroštva i svega onoga što je čekao starozavjetni Izrailj. Sveti apostol i jevanđelist Matej ovdje govori riječima proroka Isaije o tome kako je upravo dolazak Hristov osvijetlio tamu ovoga svijeta i one koji sjede u tami i oblasti smrti izveo na svjetlost veliku. Zato je Bogojavljenje praznik sunca, praznik svjetlosti, praznik koji svakoga čovjeka izvodi iz tame i umiva, svu tamu sa nas skida i čini nas sinovima svjetlosti.”
U nastavku o. Ostoja je naglasio da starozavjetni Izrailj nije razumio na pravi način riječ apostolsku, kao što nije razumio ni riječ proročku, ukazujući na to da smo i mi danas uvijek u opasnosti da riječ Božiju koja nam je upućena, ne razumijemo na pravi način na koji nas ona poziva, i ne pođemo za njom u toj svjetlosti, nego pod riječju i obećanjima Božjim razumijemo neke privremene zemaljske ljudske potrebe.
“A obećanja Božija se najprije odnose na ono vječno i neprolazno. Zato nam Gospod kaže: Ištite najprije Carstva nebeskoga i pravde Njegove, a ostalo će vam se pridodati. Naravno, da je svugdje i u svemu Gospod, u svakoj sitnici našega života. Ali uvijek naše življenje i stremljenje, i naša nada treba da bude usmjerena najprije na ono vječno i neprolazno, a tek onda na privremeno, koje nam je svakako potrebno i u kojem se svakoga dana svoga života nalazimo”, rekao je prota.
Sveti oci i Crkva uvijek govore da riječ Božiju treba tumačiti u Crkvi kroz učešće u Svete tajne, kroz učešće u molitveni i bogoslužbeni život koji nam se daje na Svetim bogosluženjima i koji nam se daje u Crkvi.
“Upravo takav čovjek koji svetotajinski živi i koji svetotajinski čita i tumači riječ Božiju, on će je uvijek razumjeti ispravno i razumijeće na pravi način, kao što je to bio slučaj sa Presvetom Bogorodicom za koju se kaže da je sabirala sve riječi Božije u sebi i rasla u toj nauci i u blagodati Božijoj. Neka bi dao Bog, da i mi svako u svome životu i u svome življenju, i u svome podvigu, uzrastamo u nauci Božijoj i u životu sa Hristom i u Hristu”, poručio je protojerej Ostoja Knežević.
Vesna Dević
Foto: jerođakon Sionije (Zorić)
