U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja sa početkom u 8 časova, u Nedjelju petu, kada se sjećamo Prepodobne Marije Egipćanke i njenog preobraženjskog i pokajnog primjera života, 10. aprila 2022. godine, odslužena je Sveta Liturgija, kojom je načalstvovao jerej Velimir Bugarin, uz sasluženje protojereja-stavrofora Dalibora Milakovića, protojereja: Miladina Kneževića i Branka Vujačića, kao i protođakona Vladimira Jaramaza.
Ovom evharistijskom sabranju molitveno je prisustvovao i protojerej-stavrofor Dragan Mitrović, starješina Sabornog hrama.
Tokom Liturgije, protojerej Branko Vujačić, najavio je i da će se na Veliku i Svetu Subotu 23. aprila održati sada već tradicionalno Saborno krštenje kao i prethodnih godina.
On je dodao da je to izvanredna prilika za sve one koji nisu kršteni a to žele, jer će se time i svojim krštenjem ugraditi u veliki događaj koji će uslijediti dan poslije toga – proslava praznika nad praznicima – Vaskrsenje Gospoda i Spasa našega Isusa Hrista.
Svi oni koji su zainteresovani za saborno krštenje mogu se javiti crkvenjacima u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. “Za krštenje je neophodno da pored vjere u živoga Boga, novokršteni ima kuma koji je kršten u Pravoslavnoj Crkvi”, rekao je protojerej Branko Vujačić.
Sveta Marija Egipćanka
Zajedno sa velikim kanonom koji snaži duše podvižnika, Crkva proiznosi i cijelo žitije sv. prep. Marije Egipćanke, pokazujući njome i u njoj obrazac istinskog pokajanja i primjer usavršavanja vjerujućih, „pokreće nas prema Bogu i čini da opet postanemo razboriti, pomaže nam da ne padnemo u očaj ukoliko nas neki grijeh nekada zarobi”. Povjest o prep. Mariji Egipćanki dočarava vid iskrenog pokajanja i neizrecivog Božijeg čovjekoljubija prema onima koji iskreno žele da se odreknu svojih sagrješenja.
Marija Egipćanka je u svom životu sjedinila i projavila dvije krajnosti – bezdan grijeha i visotu pobožnosti i vrline. U godinama svoje mladosti, okupirana sablaznima poroka, sedamnaest godina je provela u grijehu, da bi se silom blagodati Božije, kao zabludjela ovca ponovo vratila Crkvi. Na zov Crkve Marija, koja nije marila za Božije zapovijesti i koja je pomračila u sebi Božiji lik, božanskim promislom se nanovo blagodatno obnovila.
Napustivši Jerusalim Marija je pristupila svetim Tajnama u hramu Jovana Krstitelja, u blizini Jordana, a potom se osamila u jordanskoj pustinji gdje je provela 48 godina, skoro bez hrane i odjeće, danonoćno oplakujući grijehe svoje. Sedamnaest godina je provela Marija u središtu mračnog života ovoga svijeta; sedamnaest godina je trajala njezina teška borba sa grešnim požudama i, najzad, dobrovoljnu mučenicu posjetio je željeni pokoj duha – plod neobičnih trudova i podviga, blagodatni mir poslan od Gospoda, Koji nam svima savjetuje: pristupite meni svi nevoljni i obremenjeni i Ja ću vas odmoriti. Od tada, Marija se bićem upodobljuje angelima, preuznijevši se iznad tijela i svijeta: Zosima je nju u vrijeme molitve vidio uznesenu od zemlje kako stoji u vazduhu, i vidio njezinu prozorljivost riječima, kao i to da je dva puta hodala po vodi Jordana kao po suvom, a dobila je od Boga i predznanje o vremenu svoje smrti. Ispričavši mu svoj život, Prepodobna ga je zamolila da iduće godine u vrijeme Velikog posta opet dođe u pustinju sa svetim Darovima kako bi se pričestila. Zosima joj je ispunio svetu želju. Primivši Tijelo i Krv Isusa Hrista i sjedinivši se tajanstveno sa Njim, velika podvižnica pustinje je umolila Prepodobnog da na isto mjesto i u isto vrijeme dođe i sljedeće godine, ali Zosima ju je tada već našao upokojenu, a njene časne mošti je sahranio. Uskoro, pošto je primila pričešće od Prepodobnog, ona se upokojila – 530. godine, 1. (14.) aprila.
Sofronije, patrijarh jerusalimski, koji je živio početkom VII vijeka, sastavio je opširno žitije prep. Marije Egipćanke koje se i sada čita na bogosluženju. A sveti prep. Andrija Kritski, zvani i jerusalimski zbog monaških podviga u Jerusalimu, kao izaslanik jerusalimskog patrijarha Teodora na šesti Vaseljenski Sabor 691. godine, donio je sobom u Konstantinopolj žitije prep. Marije zajedno sa svojim kanonom znanim pod imenom veliki. Od toga vremena do sada, Pravoslavna Saborna Crkva čita taj kanon, a ustanovila je da se i žitije Prepodobne čita u četvrtak pete sedmice Četrdesetnice, a u vaskrsni dan te sedmice savršava spomen u čast Prepodobne, oličavajući u njoj obličje istinskog pokajanja!
U nastavku pogledajte kratki film izrađen u čast spomena na Prepodobnu Mariju Egipćanku u produkciji Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici:
Boris Musić
