Njegoš nosi krst svog imena hrišćanskog

Patrijarh Porfirije: Njegoš nosi krst svog imena hrišćanskog

Njegova svetost Patrijarh srpski g. Porfirije u utorak veče, 28. maja 2024. godine, u Zadužbini Ilije M. Kolarca u Beogradu, prisustvovao je predstavaljanju tri zbornika o Njegošu: Spomenica NjegoševaPedeset godina od razaranja kapele na Lovćenu i Dani Njegoševi.

Blagoslovivši skup Njegova svetost Patrijarh srpski g. Porfirije je istakao da Njegoš prevazilazi okvire i granice jednoga vremena, jednoga prostora i jednoga naroda: „Njegoš je episkop, Njegoš je hrišćanin, Njegoš je podvižnik, Njegoš je mučenik jer nosi krst svoga vremena, svoga prostora i svoga naroda, ali i svoga imena hrišćanskog. Nosi krst – znači raspet je, ne u smislu da mu je raspeće nametnuto, nego u smislu da On dobrovoljno i slobodno sebe stavlja na krst zato što zna da je krst Hristov, krst pobjede i vaskrsenja.“

U svojoj besjedi Njegovo visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije je govorio o razaranju Kapele na Lovćenu od strane Austrijanaca 1916. godine, kao i rušenju 1972. godine od strane komunista, podizanju mauzoleja i gaženju Njegoševog amaneta. Kazao je da smo skloni da povjerujemo da je Njegoš gotovo sve što će se dogoditi sa njegovim grobom i crkvom unaprijed vidio, ali teško je Njegoš mogao i pomisliti kao čovjek da će njegovi Crnogorci razoriti njegov hram i pod pričom, larmom i galamom, da će ispoštovati Njegoša sa nekakvim drugim zdanjem, istovremeno ukloniti njegov hram i pogaziti njegov zavjet.

„Odvojiti ga od Svetoga hrama, odvojiti ga od svetinje, od svetosti one svetinje kojoj je on posvetio cijelo svoje djelo, uzdižući se do božanske, nebeske svetosti, ali i sagledavajući i pjevajući tu svetost prisutnu u našim životima, u našoj istoriji, koja djeluje i koju svi kao hrišćani doživljavamo, naročito kroz poeziju svakog pobožnog stvaraoca, a naročito kroz Njegoševu poeziju.“

Visokopreosvećeni Mitropolit Joanikije je posebno istakao da su protiv rušenja Kapele svoj glas podigli ne samo Crkva, srpski intelektualci, umjetnici… već i mnogi drugi te da je uočljiva nadmoćnost, idejna prednost zastupnika Kapele nad režimskim intelektualcima toga doba koji su slijedili Brozovu zapovjest.

„Osim ove mračne strane, ima i svijetla strana: Kapela se žrtvovala, ona se, kao što kaže Desanka, na nebo vaznijela, ona je stekla Nebesko dejstvo, ona nas vraća na pravi Božiji, Njegošev put. Vidimo kako se obnavljaju lovćenske kapele ne samo po Crnoj Gori, nego i po drugim srpskim zemljama. Već su napravljene i započete u srpskoj dijaspori, i sve ih zovemo Njegoševim kapelama. Iako su posvećene različitim praznicima, one su sve po ideji Njegoševe kapele i sve nas one vraćaju Njegošu i njegovom amanetu. Tako se obnavlja naša svijest, tako se oslobađamo od pogubnog dejstva lažne religije, odnosno kulta ličnosti Josipa Broza, koja je ostavila jednu takvu pustoš i još nam treba vremena da se od toga zloga Brozovog nasljeđa oslobodimo, da od njega napravimo odlučni otklon i da vratimo Kapelu na Lovćen. Da ispunimo Njegošev amanet i da njegove svete mošti sahranimo po njegovom zavještanju u toj crkvi i da se u njoj služi Liturgija ovog i onoga svijeta, kako je on pjevao u Luči mikrokozma slaveći Hrista Gospoda: Nebo tvojom hvalom odjekuje, Zemlja slavi svoga Spasitelja. Daće Bog, Bog će blagosloviti, a Njegoš  će pomoći“, zaključio je Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije.

U nastavku večeri akademik Matija Bećković je kazivao svoje pjesme posvećene Vladici Njegošu, a o Njegošu i njegovom značaju govorili su prof. dr Časlav Koprivica i dr Mikonja Knežević. Moderator razgovora bio je dr Nemanja Dević, a arhimandrit Stefan Vučković kao i mnogobrojni sveštenici i monasi uveličali su ovaj skup, prenosi Radio Slovo ljubve.

Promocija zbornika je održana u organizaciji Srpskog pokreta „Njegoš“, osnovanog prije neku godinu u Crnoj Gori, a sada i u Beogradu.

Vesna Dević
Foto: Ivana Obradović, Radio Slovo ljubve