Starac Pajsije Svetogorac je rekao: „Otkriveno mi je jedne večeri posle duge molitve da jako malo ljudi na svetu spozna i dobije Božiju blagodat u sebi. Gospod je daje samo ljudima kroz post, molitvu, iskreno pokajanje i ispovedanje, kroz težlju i trud za čistim životom, nesebično dobrim odnosom prema svim drugim ljudima na svetu i kroz učestvovanje na svetim liturgijama i službe tokom čitavog svog života. Jer Gospod samo u čistima prebiva i ostaje.
Bez takvog života, niko pod nebom ne može spasiti dušu, niti napredovati kroz život u datim im talentima i darovima. Takvim iskrenim načinom života Gospod sve daje. Ljubav, mir u srcu, zdravlje pa čak i materijalno dobro.“ Na oko pedeset kilometara od grada Nikšića, u središtu zemlje Svetog Save, Hercegovini ugnjezdio se dom Božiji, Manastir Kosijerevo posvećen Roždestvu Presvete Bogorodice.
Smatraju ga mnogi jednim od najlepših manastira eparhije Budimljansko – Nikšićke. O istoriji svetinje i njenom značaju za sav rod srpski pravoslavni razgovarali smo sa arhimandritom Arsenijem Samardžićem, igumanom manastira. Otac Na portalu „Slobodna Hercegovina“, autor teksta pod nazivom „Manastir Kosijerevo – Simbol nesalomivog duha pravoslavne Hercegovine“, Nikola Anđelić je zapisao: „Legenda kaže kako je manastir nastao za vrijeme cara Konstantina koji je prolazivši pored rijeke Trebišnjice, primjetio kako je jedno mjesto tvrdo pa sagradio manastir Zavalu, a potom rekao da je jedno mjesto dobro i tu dao da se sagradi Dobrićevo, a na trećem mjestu je kazao „Dugo zakosijerismo“ i dade da se podigne na istom manastir Kosijerevo. Pored ove legende, imamo i jedan racionalniji pokazatelj da je u mjestu Paniku, nekadašnjem Leusinijumu, pronađen materijalni ostatak, u tehnici polihromnog mozaika na kojem je vjerno prikazan Orfej, koji personificira Isusa Hrista, te koji na rukavu ima tri krsta ( a arheolozi takve oznake datiraju kao one koji su nastali u 3. vijeku, ranohrišćanske).
Gotovo na istom mjestu pronađene su i Grčke signature, te stare freske, koje datiraju iz XI vijeka. Manastirske odaje imaju i materijalne ostatake, a u isto vrijeme i religijske, pa i jedan u vidu srebrenog pečata koji datira iz druge polovine 13. vijeka, a na kojem piše:
„Pečat roždestva Presvete Bogorodice u Kosijerevu 6778″. Arhimandrit Arsenije nam je govorio o završetku freskopisanja manastira i načinu života danas. Manastir Kosijerevo je kroz istoriju imao veoma važno mesto u životu Srba kako u duhovnom i religijskom tako i u političkom smislu. Mirio je zavađene, jačao duh pravoslavni. Upravo zbog svoje važnosti njega nisu zaobišla stradanja koja su zadesila njegov narod. Posebno je bilo strašno u toku Drugog svetskog rata. Otac Arsenije pokazao nam je kapelu u kojoj se čuvaju mošti mučenika.
Arhimandrit Arsenije Samardžić potiče iz blagočestive patrijarhalne porodice rodom sa Dragalja iz Krivošija. Po struci je inženjer i nije veliki ljubitelj kamera, ali je ljubitelj svakog ko poseti svetinju manastira Kosijerevo. Narod poučava rečima, voljan da svakoga obodri i okrepi. Tako je i tekao naš razgovor uz pitanja kako da ojačamo naš karakter i budemo bolji ljudi. Završimo emisiju rečima Svetog sveštenomučenika Serafima Zvezdinskog zapisanim u delu „Biti sa Gospodom na Svetoj Liturgiji“: „Prijatelji moji, čuvajte to Božije kandilo, ljubite Božanstvenu liturgiju, trudite se da se nasitite iz tog izvora života. Smatrajte izgubljenim onaj dan kada ne budete slušali Liturgiju. Crkva sve zove na tu gozbu Božiju; čak i one koji su ostali kod kuće silom prilika, čak i majke porodice Crkva se trudi da zvonjavom na „Dostojno“ podseti da se u hramu u tom trenutku služi Božanstvena strašna Liturgija.“
Autor i voditelj: Sava Samardžić
Snimatelj: Miodrag Mićić
Dron: Miodrag Mićić
Montaža: Marija Milanov
Proizvodnja: TV „Hram“, septembar 2024. godine
