Na praznik Svetog Jevstatija Srpskog, u petak 17. januara 2020. godine, sveta Liturgija je služena u hramu posvećenom ovom svetitelju i ugodniku Božjem, u Trepči kod Andrijevice.
Liturgiju je služio sveštenik Željan Savić, bivši paroh trepačko-šekularske parohije uz sasluženje sveštenstva i monaštva namjesništva beranskog.
U evharistijskom sabranju molitveno je učestvovao Episkop budimljansko-nikšićki G. Joanikije i vjerni narod ovog kraja, kojima se, rano jutros, pridružilo oko hiljadu vjernika iz Andrijevice. Oni su, u znak privrženosti svojoj Crkvi, a protiveći se usvajanju neustavnog Zakona o slobodi vjeroispovjesti u Crnoj Gori, pješke došli na Trepču da bi prisustvovali svetom bogosluženju.
Sabranima se, poslije čitanja svetog Jevanđelja, liturgijskom propovijedi obratio protosinđel Evstatije (Dragojević), sabrat manastira Đurđevi Stupovi.
Današnji praznik i hramovnu slavu čestitao je Vladika Joanikije, koji je kazao da se radujemo prazniku Svetog Oca našeg Jevstatija prvog, koji je bio žički i pećki Arhiepiskop srpski u vrijeme kralja Dragutina Nemanjića.
„Evo, osamsto godina kako narod Limske doline drži vjeru Svetog Save. Sveti Jevstatije rođen je ovdje, vaspitavao se pri Đurđevim Stupovima i uvjereni smo da je, kao dječačić ili momčić, imao priliku da se, kada je Sveti Sava dolazio da osniva Episkopiju budimljansku, nauči naukom Svetog Save i da neposredno od njega primi Jevanđelje Božje. Evo korjena pravog, istinitog, ovo je rodno mjesto Svetog Oca našeg Jevstatija i to ne bismo trebali da zaboravimo“, poučavao je Vladika.
Nekada je u mjestu Jastaće bila crkva Svetog Jevstatija, ali je, nažalost, uništena. Nova crkva, naveo je Preosvećeni Episkop Joanikije, podignuta je sa željom da se obnovi nekadašnja i da bude posvećena, upravo, Svetom Jevstatiju. Sa njim, podsjetio je Vladika, pominjemo i župana Prvoslava, sinovca Nemanjinog, ktitora manastira Đurđevi Stupovi, koji se upokojio na Bogojavljenje 1219. neposredno pred osnivanje Episkopije budimljanske.
Episkop Joanikije je, komentarišući dešavanja u vezi sa usvajanjem neustavnog i diskriminatorskog Zakona o slobodi vjeroispovjesti u Crnoj Gori, ocijenio da naša Crkva, kao mnogo puta kroz istoriju, doživljava veliku nepravdu.
„Doživljavamo, neočekivano, u ovom vremenu, 21. vijeku, gonjenje Crkve. Kako bismo drugačije mogli nazvati proces u kojem država hoće da prepiše na sebe sve hramovem, da oduzme svetinje, a onda da s njima raspolaže kako hoće. Ono što je Crkva Božja sticala kroz osam vjekova, ono što su sveti ktitori, zadužbinari i priložnici Bogu posvećivali, Crkvi Božjoj zavještavali radi spasenja svoje duše, radi napretka potomstva naša vlast, nerazumna i obezbožena, hoće sad da oskrnavi, pogazi i izbriše“, konstatovao je Njegovo Preosveštenstvo.
Dodao je da je naš narod, koji duboko osjeća šta se događa, da se vrši velika nepravda i zlo priprema, ustao da se hrišćanskim načinom suprostavi ovoj nepravdi.
„Da pruži građanski i hrišćanski otpor i, ako vlast služi narodu, a ona kaže da to radi, onda treba i da vidi volju naroda koju je ovih dana, prije i posle Božića, narod izričito, jasno i hrabro posvjedočio. Nije lako mnogima, jer se prave spiskovi po preduzećima i institucijama da bi se narod zaplašio. Međutim, narod je osjetio da je, sada i ovdje, bitka za pravoslavlje, da je udar na pravoslavlje, na vjeru naših otaca, na svetinje i zato je ovako hrabro i saborno ustao, ponavljam, da se ovom zlu suprostavi na hrišćanski način, istinom, vjerom i pravdom, istovremeno, prizivajući one koji su nam ovo zlo pripremili da od njega odustanu“, naglasio je Preosvećeni vladika Joanikije.
Poručio je da država, pošto vidi da taj Zakon nije u skladu sa voljom naroda, nego djeluje nasilno, može naći način da ga povuče.
„To treba da uradi, jer država stoji na građaninu, a suverenitet države stoji na suverenitetu svake slobodne ličnosti. Svaki vaš dolazak, izražavanje neslaganja sa ovom nepravdom je, zapravo, brisanje tog zakona. Narod je, već, pokazao da je ovaj zakon neprimjenjiv, nepostojeći i neprihvatljiv za naš narod“.
„Mi smo, braćo i sestre, već, jednu veliku moralnu pobjedu izvojevali. Razobličili smo zlu volju i nepravdu, tu tvorevinu koja se zove Zakon o slobodi vjere, a zapravo je zakon o progonu pravoslavlja. Pokazalo se da je Zakon protiv Ustava Crne Gore i svih međunarodnih standarda, koji utvrđuju slobodu vjere, da je anticivilizacijski i diskriminatorski. Mi smo to sve posvjedočili, na jedan hrišćanski način, da se nećemo složiti sa tom nepravdom i da ćemo se boriti do kraja“, ukazao je Vladika budimljansko-nikšićki.
Po njegovim riječima, veliku snagu daje narodno zajedništvo i svetinje oko kojih se sabiramo.
„Ovo narodno jedinstvo nijesmo mogli vidjeti na našim skupovima do sada. Treba da čuvamo ovu slogu, ovu sabornost, narodno jedinstvo i uvjereni smo da je ono utemeljeno na našoj vjeri, na Hristu Gospodu, na svetinji prema kojoj svi gajimo osjećaj. Ovo je reakcija, refleks iz kostiju naših predaka koji su za vjeru živjeli, stradali i živote polagali. Ovo je odbrana obraza naših, naših predaka i našeg potomstva“, zaključio je Episkop Joanikije, koji je, još jednom zahvalio svima na ljubavi i podršci, koju daju svetoj Crkvi i na odanosti svetinjama.
Na trpezi ljubavi, koja je upriličena povodom hramovne slave, obratio se g.-din Slavko Babović, veliki dobrotvor, koji je cijelog sebe uložio u izgradnju crkve Svetog Evstatija.
Govoreći o značaju crkve na Trepči, Babović je kazao da on i njegova porodica nijesu zemlju namijenili mjesnoj zajednici, niti državi Crnoj Gori.
„Državi sam namijenio ono što sam dužan da plaćam, svoje dažbine, poreze i da je time izgrađujemo, a svoje duše oplemenjujemo i izgrađujemo u ovom Božjem hramu, koji pripada jedino na zemlji Crkvi na čijem čelu je Vladika Joanikije. On će naš biti i ostati, a ova crkva neće biti ničija drugo nego Eparhije budimljansko-nikšićke i naša ovdje, u Trepči, braće Vasojevića i svih dobronamjernika, koji vjeruju u Hrista i Bogu se mole“.
„Hoću da vas sve bratski pozdravim i poželim onim ljudima koji su jutros pješke došli da im Gospod vraća na dobro i vama ovdje, koji se borite i Bogu molite, a Vama Preosvećeni vladiko Joanikije da nas vodite i u lijepim i u teškim trenucima, istrajte u ovome. Neka bude mir i sloga, biće i pomoć Boga! Da ovaj narod časni ostane na prostorima Vasojevića, na prostorima Trepče, da se ovdje viju kola vesela oko ovog Božjeg hrama, da jedni druge ljubimo, praštamo i priznamo“, poručio je Babović.
Zajedničarenje je nastavljeno uz trpezu ljubavi, čiji domaćini su bili bratstvo Jočići. Obavezu za sledeću godinu preuzela je g.-đa Milanka Mijić Mitrović iz Štutgarta.
Srpska pravoslavna omladina Svetog Evstatija iz Berana danas je, takođe, proslavila svoju slavu.
