Vukojica Sandić: „Sačuvati tradiciju znači sačuvati sebe u sebi“
U emisiji „Tema jutra“ gostovao je narodni guslar Vukojica Sandić sa kojim je razgovarano o vaspitanju mladih, značaju porodice i ličnog primjera, očuvanju tradicije, vjeri, epskoj poeziji, čojstvu i potrebi za razgovorom između generacija.
Govoreći o tome šta dijete prvo treba da nauči, Sandić je ukazao na značaj porodičnog vaspitanja i primjera koji dijete prima od najranijeg uzrasta. Po njegovim riječima, prva znanja dolaze iz doma, od roditelja, a najvažnije je sačuvati i utemeljiti vjeru. Govorio je i o značaju poslušanja kao vrijednosti koje su važne za duhovni i ljudski razvoj.
„Primjeri su najjači dokazi“ – kazao je Sandić, naglašavajući da mladi najviše uče upravo posmatrajući one koji su im uzor. Govoreći o svom rodnom Bobovu, Sandić je opisao kraj iz kojeg potiče i naglasio značaj zavičaja i korijena. Povezujući čovjeka sa mjestom iz kojeg je potekao, kazao je da je za razumijevanje sopstvenog identiteta važno znati ko smo i odakle smo.
„Ako ne znamo ko smo, odkle smo, teško ćemo znati i kuda ćemo“ – poručio je Sandić, govoreći o značaju korijena, porodičnog nasleđa i zavičaja.
Na pitanje da li mladi danas gube interesovanje za tradiciju, naš sagovornik je kazao da uzrok ne vidi isključivo u mladima, već i u okruženju i načinu na koji ih odrasli vaspitavaju. Takođe je govorio o potrebi da roditelji prepoznaju i podrže interesovanja svoje djece, umjesto da kroz njih ostvaruju sopstvene neostvarene želje.
„Sačuvati tradiciju znači sačuvati sebe u sebi“, istakao je on, ukazujući na potrebu da se mladima omogući da upoznaju svoje nasleđe i da u njemu prepoznaju vrijednosti koje su važne i danas.
Govoreći o guslama, njihovu vrijednost vidi prije svega u povratku vjeri, kulturi i tradiciji. Naglasio je da je u epskoj poeziji sačuvano mnogo duhovnih, moralnih i životnih pouka, zbog čega, kako je kazao, epska pjesma može imati značajnu ulogu u formiranju mladog čovjeka.
Govorio je o čojstvu i časti, naglasivši da se vremena suštinski ne mijenjaju, već da ih ljudi svojim postupcima čine boljim ili lošijim.
„Ko hoće da bude čovjek, mogao je prije hiljadu godina biti čovjek, može i danas, a moći će i za hiljadu godina“, kazao je on, ističući da biti čovjek zahtijeva odricanje, odgovornost i neprestani rad na sebi.
U razgovoru je posebno bilo riječi i o čojstvu kao odbrani drugoga od sebe, kao i o značaju Božijih zapovijesti i tradicionalnih moralnih vrijednosti u životu čovjeka.
Govoreći o odnosu između generacija, Sandić je ocijenio da nam danas nedostaje ozbiljnijeg razgovora između mladih i starijih. Kroz svoje višegodišnje iskustvo u radu sa mladima i organizaciji škola i kampova gusala u više gradova, svjedoči o tome da među mladima postoji interesovanje za tradiciju, ali da je važno stvoriti prostor u kojem će oni moći da uče, razgovaraju i međusobno se upoznaju.
Ovih dana Sandić se sa mladima nalazi na 17. kampu Škole gusala „Sandić“ u Etno-selu Stanišići kod Bijeljine, gdje se, pored učenja guslanja i pjevanja, nastavlja rad na upoznavanju mladih sa narodnom tradicijom, kulturom i vrijednostima koje se prenose iz generacije u generaciju.
