U okviru manifestacije “Dani Svetoga Jovana Vladimira“ sinoć je na plotou Sabornog hrama u Baru predstavljena knjiga „Misli vladike Nikolaja“ koju je priredio pisac Dragan Lakićević. Knjiga je izašla u saizdavašvu Srpske književne zadruge iz Beograda i Srpskog kulturnog društva Slovo ljubve iz Bara.
Sveti Vladika Nikolaj Ohridski i Žički, novokanonizovani srpski svetitelj, rođen je 23. decembra 1880. godine u selu Lelić kod Valjeva. Bio je Episkop ohridski i žički, istaknuti teolog i govornik, otuda je nazivan Novi Zlatousti.
O Svetom Nikolaju velikom duhovniku, književniku i filozofu govorili su Arhiepiskop cetinjski Mitopolit crnogorsko-primorski Amfilohije, protojerej Predrag Šćepanović i priređivač Dragan Lakićević.
Ispred domaćina prisutne je pozdravio protojerej-stavrofor Slobodan Zeković koji je opisao sadržaj i značaj prazničnog programa „Dani Svetog Jovana Vladimira“ u okviru kojeg se održava ovo književno veče.
Protojerej Predrag Šćepanović, za koga se može reći da je pravi izvorni Nikolajevac koji godinama besjedi o Svetom Nikolaju, govorio je o životu i djelu ovog znamenitog srpskog teologa, monaha, pjesnika….svetitelja. On je rekao da je edicija Vladike Nikolaja basnoslovna i da priređena knjiga predstavlja širok spektar svih djela koja su nam poznata, i izrazio sigurnost da će biti još onih koji će se baviti mišlju Svetog Nikolaja jer ima dosta spisa sa engleskog koja nisu još prevedena.
-Vladika Nikolaj je bio svečovjek, Božji čovjek i svi narodi su bili njegov narod. On će u srpskom narodu kroz američki prozor nazivati Evropu „belom demonijom“ i upravo ono što se desilo u Jasenovcu, Aušvicu, Mauthauzenu i drugim koncentracionim logorima govori koliko je vladika bio u pravu. Brojna njegova djela koja je napisao ostaće kao bogatsvo ne samo srpskog već svih pravoslavnih naroda jer je on za života a i po svom blaženom predstavljenju u vječnost postao i ostao najveći propovjdenik i najdublja brazda u srpskom narodu koja je zaorana poslije Svetoga Save, uz našeg Svetog Vasilija, kazao je otac Predrag.
Sveti Nikolaj je bio i prorok , ispričao je protojerej Predrag i naglasio da je vladika 1939. prilikom proslave 550 godina Kosovske bitke u manastiru Ravanici izgovorio riječi kojih se on sjetio kada je 1999. bilo bombardovanje „Dovodeći u pitanje sve i sumnjajući sve, mi spremamo jedno Novo Kosovo, koje neće biti dostojno Svetoga Kneza Lazara i slavnog srpskog imena. Da ne da Bog!“ a 1940. u Valjevu je održao propovjed „Pobjediće pravoslavlje, ali ne bez muke i mučeništva. Pobjediće pravoslavlje, ali ne ognjem i mačem nego svetlošću istine i mučenici Pravoslavne crkve napuniće kalendar.“
-Uzmite našu Srpsku i Rusku crkvu i upravo su ti mučenici napunili kalendar, kazao je protojerej Predrag Šćepanović u nadahnutom slovu o Svetom Nikolaju Ohridskom i Žičkom.
Priređivač Dragan Lakićević istakao je da sve zapravo započelo Šekspirom kada je vidio da ima mnogo misli, izreka, stavova, citata koji bi mogli da se izdvoje i postoje izvan konteksta djela na način kako su stvarani latinski citati, narodne izreke, poslovice, kako su bilježene misli velikih ljudi.
-Tako je nastala knjiga Šekspirove misli, zatim Homerove misli, Misli Dostojevskog, Misli iz Svetoga Pisma a nakon toga Misli Svetoga Nikolaja, prisjetio se pisac.
Čitajući knjige Vladike Nikolaja, Lakićević je, kako sam ističe, počeo da se kao književnik upoznaje i na svoj način tumači ovog velikog srpskog svetitelja.
-Ove su misli pojedinačne i treba ih čitati kad je čovjeku potrebno da se ukratko duhovno nahrani najvažnijim suštinama njegovog dijela. Bog, Hristos, čovjek, priroda, pravda, dobro, zlo, vjera, ljubav, moralni zakon, molitva …Kao da se od samih univerzalnih i opšteljudskih pojmova sastoji veliko, složeno, neponovljivo dijelo Svetoga Nikolaja, kazao je priređivač ovog izdanja i istakao da je u desetinama knjiga i stotinama tekstova i besjeda, Vladika Nikolaj njegovao kao izražajno sredstvo gotovo sve žanrove.
Koliko je ljudi Sveti Nikolaj sreo u svom životu po Srbiji, Evropi, Americi, istakao je Lakićević i kazao da je dok je pisao, misionario, tumačio, propovjedao i odgovarao imao na umu i pred očima srpski narod, pravoslavni svijet, hrišćane.
-Svi spisi Vladike Nikolaja su misli o Bogu koji je stvorio svijet i čovjeku koji jedini razumije, doživljava i osjeća svijet kao Boga, Boga kao čovjeka. Ukupno njegovo dijelo je jedna misao o Bogu. Vladika Nikolaj je sveštenik, monah, teolog, pjesnik kako on služi tako služe misli službu o vjeri, nauci o vjeri koja podrazumjeva neophodnost, suštinu složenost i ljepotu vjere. Najveća misao kako kaže, Vladika Ohridski i Žički koja je ikada mogla stati u ljudsku glavu jeste misao o Bogu. Zbirka misli Vladike Nikolaja po dijelima ili temama čini enciklopediju života i vjere, istakao je Dragan Lakićević.
Govoreći da su Šekspir, Njegoš, Dostojevski i Niče pisci i mislioci koje vladika najčešće pominje i u njihovim dijelima, mislima nalazi svoje uporište, Lakićević je istakao da su samo Stari i Novi zavjet obuhvatniji i svestraniji od velikih pjesnika i filozofa i da i narodnu pjesmu vladika smatra kao izraz vjere.
-Dobar Srbin, stoji u „Misinarskim pismima“, jeste onaj ko baštini vrline najvećih prethodnika, svetitelja, junaka i pregalaca naše tradicije, među kojima su i vrline iz narodne pjesme kao žive istorije i vjere našega roda: Požrtvovanje Lazarevo, Viteštvo Strahinjino, Pravdoljublje Markovo, Srce Jugovića majke, Pouzdanje Miličino…..Misli Nikolaja bave se ukupnim čovjekovim životom, spoljnim i unutrašnjim fizičkim i duhovnim, moralom i psihologijom jednako. Svi važni fenomeni čovjekove duše, vjere, morala, osjećanja obuhvaćeni su ovim mislima, kazao je priređivač Dragan Lakićević.
Arhiepiskop cetinjski, mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije je kazao da je dobro što je u okviru manifestacije „Dani Svetog Jovana Vladimira“ upriličena promocija ove knjige o vladici Nikolaju koji je napisao i „Čitanku o Svetom Jovanu Vladimiru“ 1925. godine povodom devestogodišnjice Svetog Jovana Vladimira.
Mitropolit je istakao da su zahvaljujući njemu sačuvana svjedočanstva, predanja, pjesme koje je on sakupio u narodu i time podstakao i druge da pišu o Svetom Vladimiru.
Visokopreosvećeni je podijelio svoje iskustvo tokom obilaska Prečiste Krajinske kada mu je jedan mještanin donio vodu sa izvora i ispričao kako mu je djed pričao kako je Vladimir na konju doletio i da je na mjestu sadašnjeg bunara konj zakopao kopitama na osnovu čega je po predanju Vladimir rekao da se tu kopa jer ima vode i da je tako nastao bunar Svetog Vladimira.
-Kazao mi je taj mještanin da su ovdje bili uglavnom katolici a da su sada uglavnom muslimani, ali rekao mi je da su svi nazivi srpski. Taj seljak iz Vladimira je riječima obrazložio šta se sve događalo sa Prečistom Krajinskom i narodom koji je tu bio i odkuda se sačuvao ovaj Časni Krst Svetog Jovana Vladimira koji se iznosi na Svetu planinu-Rumiju i poštovanje koje je trajalo kod katolika, muslimana i pravoslavnih. Bio je to jedan narod i poštovanjem prema tom Krstu oni čuvaju to svoje pamćenje koje je sačuvano u narodnom izdanju, pjesmi upravo blagodareći Svetom Nikolaju, istako je Mitropolit.
Vladika se posebno osvrnuo na spis „Tri aveti evropske civilizacije“.
-Tri aveti evropske civilizacije su Niče, Darvin i Marks. Niče koji je propovjedao nadčovjeka pa je i fašizam ideologija koja se razvila upravo na ničeizmu. Darvin je svojom Darvinističkom teorijom kojom je porekao najdublju istinu o Božijoj tvorevini da je Bog tvorac ovoga svijeta i uticao na ono što se zove naukom na kojoj se vaspitavaju čitave generacije. Marks je porodio bezbožništvo koje je zalilo krvlju, bratoubilaštvom čitav svijet. Marksizam je ovdje u Crnoj Gori uveo duboke diobe čiji smo i mi svjedoci, rekao je Arhiepiskop cetinjski Amfilohije.
Među svecima koji su proroci Novoga Izrailja (hrišćani) kojem pripada i naš narod, posebno mjesto zauzima naš Srpski Nikolaj i Sveti Justin.
Mitropolit se zahvalio Draganu Lakićeviću i svima preporučio ovu knjigu, ali i sva druga djela Vladike Nikolaja čije je izuzetno svojstvo što su pisana prostom, jednostavnom narodnom, biblijsko-novozavjetnom riječju.
-Svako može da razumije njegove knjige a posebno treba pomenuti „Ohridski prolog“ u kojem je sažeo na svoj način žitije svetitelja i najljepše i najsadržajnije besjede napisane na srpskom jeziku, zaključio je Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
Književno veče posvećeno Svetom Nikolaju Velimiroviću uljepšali su mladi muzičari Vuk Mastilović i Sara Kovačević izvođenjem kompozicija na violinama.
“Dani Svetoga Jovana Vladimira“ održavaju se u organizaciji Crkvene opštine Bar i Srpskog kulturnog društva „Slovo ljubve“ iz Bara.
