U kripti sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici večeras je, u sklopu manifestaljcije “Dani Mitropolita Amfilohija” održana filozofska tribina o životu i djelu ovog velikog savremenog jerarha Crkve Hristove.
Protojerej-stavrofor prof. dr Boris Brajović podsjetio je u uvodnom slovu na riječi Mitropolita Amfilohija da je veliki i čudesni dar od Boga i jedina prava utjeha da konačni sud o ljudima i istorijskim zbivanjima pripada Hristu Bogu.
“Ovo su riječi Mitropolita Amfilohija iz jedne od njegovih četrdeset do sada objavljenih knjiga. I ne možemo da budemo više spokojniji i uvjereni u očekivanju toga Božjeg suda ni za jednu ličnost našega doba kao što je to slučaj sa Mitropolitom Amfilohijem. I ma šta rekli, i noćas i svih ovih dana, i svih dana naših života o njemu, nećemo moći tom sudu ni dodati ni oduzeti ni atom ni strunu, jer će taj njegov duhovni legat pravednog Božjeg suda obasjati i osvijetliti put po kojem mi koračamo”, rekao je on.
Dodao je da je govor o Mitropolitu Amfilohiju zapravo govor o nama: o našim životima i borbi da ne damo svetinje, od kojih je najvoljenija i najomiljenija ličnost tih svetinja bio upravo Mitropolit Amfilohije.
“Večeras je ovdje riječ o onoj najstarijoj filozofskoj priči, i to u ličnosti i djelu jednog bogoslova – našeg Mitropolita. A ta pitanja o filozofskim vezama hrišćana dio su one duge hermenautičke tradicije od prvih vjekova u koje se teološka misao procjenjivala posebno kroz njenu bliskost i srodnost sa njoj najbliskijom filozofijom”, kazao je otac Boris Brajović.
Prof. dr Filip Ivanović je govorio o savremenom i istorijskom značenju pojma filozofija.
Da bismo, naglasio je on, identifikovali konkretne filozofsjke ideje ili poznavanje filozofije u djelima Mitropolita Amfilohija, za to bi nam vjerovatno bio potreban jedan naučni skup.
“Ono što je sasvim sigurno jeste da je za identifikovanje filozofije u naprijed rečenom smislu nije ni nužno detaljno analizirati njegove spise, već je dovoljno sagledati njegov život i odnos prema životu. Nije li ispitivanje života i tajni kosmosa, Boga i čovjeka obilježilo životni, akademski i arhipastirski put Mitropolita Amfilohija? Nije li život duhovnika, kome je, kako jednom sam reče i vaseljena mala i uska najbolji primjer filozofskoga života, odnosno cjeloživotne duhovne vježbe”, zapitao se profesor Ivanović.
Prof. dr Bogoljub Šijaković rekao je da se Mitropolitova misao nikako ne može strpati u neki sholasticizam bilo kog tipa.
“On je razbio sve prepreke i sve ograde svakog sholasticizma, kada je u pitanju njegova misao i njegov život. Misao Mitropolita Amfilohija sadrži izobilje impulsa za filosofiju”, smatra on.
Šijaković naglašava da je Mitropolit Amfilohije dao nedvosmislen odgovor, jer je i život i djelo posvetio osnovnim dvama filosofskim pitanjima: šta je biće, odnosno šta postoji i kako treba živjeti.
“Ono što postoji iskonski postoji – to je Bog Sveta Trojica. A kako treba živjeti, to slijedi iz ovog prethodnog: tako što treba da se upodobimo Hristu. I na taj način onda imamo odgovor na pitanje kako treba živjeti”, objasnio je Šijaković.
Kad se suočimo s tako velikim djelom kakvo je Mitropolitovo, kome, smatra Šijaković, može u naše vrijeme uz rame da stane još jedino i djelo Vladike Atanasija Jevtića, onda moramo postaviti zabrinjavajuće pitanje: Da li vidimo na horizontu, da li uopšte možemo naslutiti da će se kod Srba ponovo pojaviti još neko tako veliko djelo.
“A oni su imali na koga da se naslone – na Justina Popovića, na Nikolaja Velimirovića. Pa onda, prosto, to je poziv i onima koji će danas i sjutra misliti teološki, filosofski da i oni imaju na koga da se oslone”, kazao je profesor Šijaković.
Tribini su prisustvovali Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije i Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički g. Kirilo, a njen moderator je bio protojerej-stavrofor Gojko Perović.
Sjutra, 29. oktobra, u okviru manifestacije “Dani Mitropolita Amfilohija”, biće održano “Književno veče” na kojem će govoriti: Episkop diselfdorski i njemački Grigorije, dr Milo Lompar, Dragan Lakićević, Budimir Dubak i Milutin Mićović.
Radosav Rajo Vojinović
Foto: Lazar Šćekić
