U plužinskom Centru za kulturu, u petak 28. januara 2022. godine, održana je svečana akademija u slavu Svetog Oca našeg Save, prvog Arhiepiskopa i prosvetitelja srpskog.
Program je počeo himnom Svetom Savi, u izvođenju jereja Luke Cicmila, paroha plužinskog i etno pojca Branke Zečević, nakon čega se prisutnima, sa kojima je bilo i rukovodstvo Opštine Plužine, obratio Milenko Mićanović, direktor Centra za kulturu.
Svetosavsku besjedu održao je prof. dr Drago Perović, čestitajući Svetog Savu, a djeci školsku slavu, poručujući im da kroz život svetosavski hode i brode.
Poručio je da na čelu sa prvim srpskim Arhiepiskopom, prvim srpskim prosvetiteljem, duhovnikom, učiteljem, ljekarom, ktitorom, graditeljem, i sa Božijom zaštitom, naša Hercegovina „odiše svetosavskim duhom, govori svetosavskom riječju, svetosavski ljubi pravdu, svetosavski čuva slobodu, i živi onoliko koliko ide putem Svetog Save.“
„Kad smo god kroz našu tešku istoriju zaboravili taj put, i izdali Svetog Savu, to više nijesmo bili mi, to je bio narod bez Božije zaštite, bez svog lica i telosa. Ni noćas se mi prvi ne obraćamo Svetom Savi, već On bdi nad nama i obraća nam se, zove nas i priziva, moli se za nas pred prestolom Oca i tako nas vraća nama samima, njemu Svetom, i Bogu. Svaki treptaj, svaki čas, svaki dan slijedeći put Svetog Save mi se uspravljamo kao ljudi, utemeljujemo kao zajednica, osvjedočujemo u svojoj pravoslavnoj pravovjernosti“, naveo je Perović, dodavši da gdje god su se rasuli trunci Savinih svetih moštiju, tu se čuje njegova molitva za sve nas.
„Samo zahvaljujući njemu, kad je narodni glas postajao svetosavska molitva, opstajali smo kao narod. I uvijek kad je trebalo Sveti Sava je stajao na čelo naroda. Baš kao i u ovo naše doba, kada je ispred nas, nad nama, među nama, u nama, hodio na svakoj litiji, kojom je naš narod ponovo postao Savin, Božiji, svoj narod. I kao što je Isus Hristos bio Svetom Savi Put, Istina i Život, tako je i Sveti Sava nama Put, Istina i Život“, naveo je Perović.
U kulturno umetničkom programu nastupili su: etno pojci Branka Zečević, Tatjana Vuković, Marina i Ivana Knežević, jerej Luka Cicmil, guslar Zdravko Knežević, pjesnik Ranko Mićanović i recitatori Centra za kulturu.
Slavski kolač je, u savindanskoj radosti, osveštao i zajedno sa sabranim vjernim narodom i brojnom djecom, prelomio otac Jeftimije (Škuletić), iguman Pivskog manastira.
