Narodna biblioteka ”Radosav Ljumović” organizuje Veče poezije Milice Bakrač, koje će se održati u srijedu 15. maja u sali Marko Miljanov sa početkom u 19 časova.
O bogatom književnom opusu autorke govoriće profesor Dragan Koprivica. Stihove će govoriti glumac Slaviša Čurović, a program će voditi Vladimir Karadžić.
Događaj je slušaocima radija ”Svetigora” najavio književni kritičar Milorad Durutović, koji je između ostalog kazao da je Milica Bakrač autor koji višestruko zaslužuje pažnju, kako Narodne biblioteke ”Radosav Ljumović”, tako i ostalih biblioteka.
”Osim toga što je ona jedan od najcjenjenijih srpskih glasova ne samo u Crnoj Gori već uopšte među srpskim narodom, njena uloga je važna i po tome što je ona bila priređivač značajni knjiga. Urednik je prepoznatljive, veoma uspješne tribine ”Svobodijada”, kojom ona rukovodi u okviru Javne ustanove ”Zahumlje”. Takođe je obavljala više važnih funkcija u okviru Udruženja književnika Crne Gore. Mislim da je tu bila jedno vrijeme i urednik tribine, kao i urednik časopisa ”Stvaranje”. Takođe je i član Udruženja književnika Srbije. Njena književna djelatnost je dosta široka i ona uvijek ima te predznake borbe, kako ste i sami istakli, za očuvanje nekih važnijih odlika nacionalne kulture. Danas već mi možemo govoriti o jednom pjesničkom poduhvatu koji istina odlikuje konvencionalna poezija, metrički obrasci, versifikacija. Dominantna je klasična forma soneta ali tu poeziju odlikuje jedan specifičan modernistički nemir, koji je dominantno artikulisan kao briga ili strepnja, ali u pravom smislu riječi borba za očuvanje srpskog jezika, kulture, pisma i duhovnosti. Taj opus započinje, ako se ne varam,1996. godine pjesničkom knjigom ”Neka me ptice ti se krišom bude”. Od tog vremena nizale su se sve proslavljene pjesničke knjige: ”Žig”, ”Soneti”, ”Pisma”, ”Od zlata jabuka”, posebno slavna knjiga koja imala više izdanja ”Azbučnik”, zatim zbirka ”Žena soneti”, ”Arsenije Čarnojević po drugi put među Srbima”, ”Vukovanje”, ”Maštanije”, ”Gospode nije nam hladno” i neke druge knjige. Stizale su paralelno kako se ta karijera razvijala i prestižne nagrade, počevši od prve Ratkovićeve nagrade, mislim taman 1996. godine ili negdje tih godina, potom Povelja Sveti Sava, nagrada Marko Miljanov Udruženja književnika Crne Gore, nagrada Duško Trifunović, nagrada Rastko Petrović, Pečat Kneza Lazara, nagrada Milica Stojadinović Srpkinja, mislim prije neku godinu. Tu je takođe i nagrada Matice Srpske u Crnoj Gori. Tu sam imao čast da predsjedavam tim žirijem i baš smo nagradili zbirku pjesama ”Maštanije”, koja je namenjena djeci kao jedna vrlo hrabra i uspješna adaptacija ”Gorskog vijenca”. Sve u svemu poezija Milice Bakrač nije samo ”umjetnost visokog dometa”, kako je svojevremeno konstatovao pjesnik Goran Kostić, već je poetska molitva za sve srpske rane nezarasle, od nemanjićkih do novih, naših vremena, kako to Kostić kaže. Dakle čitav taj opust jeste svojevrsna kosmologija srpskog iskustva, srpske istorije i njenih uspinjanja ka kosmičkim prostorima. Milica Bakrač uspješno je uspjela da integriše važne tokove našeg istorijskog odrastanja ili kretanja, od srednjovjekovlja i te naše srpsko-vizantijske epohe, preko naše epske i usmene kulture. Ona je sa rijetkim uspjehom uspjela da prevede slike epske kulture u lirske okvire, u sonete i u tom smislu ona je zaista jedinstvena pojava u savremenoj srpskoj poeziji. Dakle, imamo autora koji je provjeren, koji je nagradama potvrđen kao stvaralac, i stvarno omiljeni popularan pjesnik, tako da imamo nebrojeno razloga da svi koji su u prilici sjutra veče da ispratimo to autorsko veče ili omaž našoj cijenjenoj pjesnikinji”, kazao je Durutović.
