Vlada Crne Gore utvrdila je danas predlog izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti, saopštio je premijer Zdravko Krivokapić.
Premijer je najavio da će ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić sjutra održati konferenciju za novinare kada će dati potrebna objašnjenja.
“Nastojali smo da zadovoljimo sve strane”, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić na pres konferenciji.
U predlogu izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti izbrisani svi sporni članovi vezani za imovinu vjerskih zajednica i definisano da nema registracije za postojeće crkve. Ovim izmjenama ispunjeni su svi zahtjevi Mitropolije crnogorsko-primorske i ostalih eparhija u Crnoj Gori.
Članom 19 predloženih izmjena i dopuna izbrisani su članova 61, 62, 63 i 64 Zakona.
“Odredbama iz navedenih članova je, protivno Ustavu, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i zakonskim propisima, propisano da je država vlasnik vjerskih objekata i zemljišta zaključno sa 1. decembrom 1918. godine. Materija iz oblasti državne imovine je regulisana Zakonom o državnoj imovini. Odredbom iz člana 63 Zakona propisana je upravna procedura za utvrđivanje prava svojine na vjerskim objektima i zemljištu i to na način koji je protivan Mišljenju Venecijanske komisije od 21-22. juna 2019. godine”, piše u obrazloženju izmjena Zakona.
Pitanje utvrđivanja svojinskih prava regulisano je zakonskim propisima u pravnom poretku Crne Gore, a naročito Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima i Zakonom o parničnom postupku.
“Odredbe iz članova 62, 63 i 64 Zakona grubo krše ustavno načelo jedinstva pravnog poretka (čl. 145 Ustava) koje je Ustavni sud, u svojim odlukama, definisao kao obavezu ‘usklađenosti svih pravnih propisa u Crnoj Gori’, a što ‘isključuje mogućnost da se zakonom, kojim se uređuje jedna oblast, mijenjaju pojedina zakonska rješenja sadržana u sistemskom zakonu koji uređuje tu ili neku drugu oblast.”
Navodi se da sporne odredbe nisu u saglasnosti sa nizom Ustavom zagarantovanih prava i standarda, kao što su zabrana diskriminacije, jednakost svih pravnih subjekata pred zakonom i jednakost zaštite pred sudom, načelo odvojenosti crkava i vjerskih zajednica i njihove međusobne ravnopravnosti, sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti…
Podsjeća se da je Skupština Crne Gore 27. decembra 2019. godine, usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica i tom prilikom “dogodio se presedan u parlamentarnom životu Crne Gore, budući da su narodni poslanici, koji su se protivili usvajanju predloženog Zakona, uhapšeni i fizički uklonjeni iz zgrade Skupštine”.
Nakon toga su, kako se dodaje, uslijedili masovni protesti više stotina hiljada građana koji su trajali mjesecima.
“Riječ o najmasovnijim protestima u istoriji Crne Gore i prvim takvim mirnim protestima na Balkanu, ali i u Evropi – uprkos činjenici da su brojni građani-učesnici protesta bili su privođeni i hapšeni, neosnovano lišavani slobode, drakonski kažnjavani i fizički progonjeni ili zastrašivani. Izborom nove, 42. Vlade Crne Gore, stvoreni su uslovi da se značajno unaprijedi stanje prava i sloboda građana”, piše u obrazloženju predloženih izmjena.
Jedan od prvih koraka na tom putu je, kako je ocijenjeno, usvajanje izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim se, u oblasti vjerskih prava i sloboda, uspostavlja vladavina prava i usaglašenost Zakona sa Ustavom Crne Gore i prihvaćenim međunarodnim konvencijama.
