Njegovo preosveštenstvo Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički g. Kirilo služio je danas, 8. januara, na Sabor Presvete Bogorodice Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih Pantelejmona i Klimenta Ohridskog u Barama Radovića u Donjoj Morači, a nakon toga pomen na seoskom groblju roditeljima blaženopočivšeg Mitropolita Amfilohija Ćiru i Milevi.
Preosvećenom vladici su sasluživali arhimandrit Jefrem, iguman manastira Stanjevići, sveštenici o. Obren Šarić, o. Rade Radović, o. Arsenije Radović i o. Nikola Radović, kao i đakon Pavle Božović.
Nakon čitanja jevanđeljskog začala o. Jefrem je čestitajući praznik kazao da se danas raduje i svijet vidljivi i nevidljivi, i nebo i zemlja, da se radujemo bogonačalniku Ocu ljubavi, koji je iz ljubavi svoje poslao Sina svoga jedinorodnoga da primi našu prirodu i sve naše nemoći, da ih preporodi i obnovi i vrati u jedinstvo sa Bogom ljubavi – Ocem našim nebeskim u Duhu Svetome:
“Mi se radujemo današnjem danu, Božiću i Presvetoj Bogorodici čiji Sabor praznujemo upravo iz te činjenice da smo postali djeca Božija i da se Bogomladenac Hristos rodio u Vitlejemskoj pećini. Radujemo se činjenici da su pastiri vidjeli anđele kako pjevaju pjesmu, riječima proslavljajući Gospoda: Slava na visini Bogu i na zemlji mir, među ljudima dobra volja! Radujemo se Bogomladencu Hristu i onoj činjenici kada su mudraci došli sa Istoka i poklonili se i prineli Caru careva, Gospodaru gospodara, Hristu bogočovjeku, i zlato i tamjan i smirnu”, besjedio je otac Jefrem, podsjećajući da su to sve činjenice koje mi hrišćani čuvamo dvije hiljade i dvadeset godina, radujući se ne samo ovom događaju nego u jedinstvu radosti starozavjetnih proroka.
Arhimandrit Jefrem se osvrnuo na riječi blaženog spomena Mitropolita Amfilohija koji je govorio kako je opaka bolest vlastoljublje. I današnje Jevanđelje, kazao je, govori o vlastoljublju onoga vremena, o Irodu koji je bio zaražen takvom bolešću da se nije moga radovati djetetu koji se rodio u pećini. Irod se uplašio djeteta Bogomladenca i onih pastira koji su se okupili da se ugriju na onoj vatri i da se poklone zajedno sa mudracima,naglasio je iguman stanjevički i dodao:
“Ovaj dan je dan radosti za sve one koji su otvorili srce za Boga, za istinu, da prime tu istinu Božiju da je Bog došao u svijet i primio sve nas, sa svi dobrim stvarima i manama. Ali nas je pozvao da u zajednicu Oca nebeskoga idemo iz sile u silu, da koračamo, da se popravljamo i snažimo blagodaću Duha Svetoga.”
Po njegovim riječima ovaj današnji praznik je poseban za naše majke i sestre, kćerke, sestre monahinje, jer govori o tome kako je Presveta Bogorodica uzvisila ženski rod na istu visinu kakvu je Eva imala prije nego je učinila taj prvi praroditeljski grijeh.
“Radujte se danas Moračanke i svi koji ste ovdje u ovoj svetinji Bare Radovića, i zadužbini i blaženog spomena Mitropolita Amfilohija i svih onih koji su učestvovali, došli da proslavite ovaj divni drugi dan Božića kada slavimo Presvetu Bogorodicu”, kazao je arhimandrit Jefrem, iguman manastira Stanjevići.
Na kraju Liturgije Vladika Kirilo je rekao da u pripremnim nedjeljama za Božić imamo praznike Oci, Materice i Djetinjci kroz koje takođe izražavamo našu privezanost za Hrista.
“Vežemo naše oce, majke i djecu, a oni se razvezuju darovima. Sve to je duboko povezano sa hrišćanskom teologijom, jer što je ovaploćivanje Sina Božijeg osim vezivanje Njega našom prirodom ljudskom. On dobrovoljno napušta svoje carsko dostojanstvo, njedra Svoga Oca i biva svezan našom prirodom da bi je osvetio, da bi je preobrazio, da bi se razvezao blagodatnim darovima i darovima koji prevazilaze sve druge darove da bi nam darovao vječni život”, rekao je on.
Podsjetio je da je blaženopočivši Mitropolit Amfilohije u svojim Božićnim besjedama često govorio o porodičnom praznovanju Božića.
“Govoreći da je rođenje Hristovo osvećuje i naše porodične odnose, daje dostojanstvo očinstvu, daje dostojanstvo materinstvu i, kroz to Dijete, predvejčnoga Boga, koji je Bog prije vremena ali se u vtremenu ovaplotio iz utobe Presvete Djeve, osvećuje se i utroba svake majke. I utroba majki nije više utroba koja rađa za prolaznost i smrt nego se kroz rođenje predvječnog Mladenca Bogočovjeka Hrista utroba majke postaje radionica vječnoga života”, rekao je Vladika buenosajreski.
Podsjetio je da se u Starom zavjetu bezdjetnost smatrala sramotom.
“Međutim, u trenutku kada je Bog preko Presvete Djeve spojio djevstvenost sa materinstvom, to je bio vidljivi dokaz svima nama da djevstvenost nije besplodna. Očinstvo i materinstvo se tako ne odnose samo na one koji po tijelu rađaju djecu, nego i na naše duhovne oce i matere. Monaštvo, kao istinski crkveni pokret, iznjedren je u okviru hrišćanstva upravo zbog podviga Presvete Djeve koja je sačuvavši djevstvenost rodila Sina Božijega Spasitelja svijeta”, objasnio je Vladika Kirilo.
Rekao je da su blagoslovene takve duše i ličnosti koje do kraja svoga života sačuvaju djevstvenost i donesu duhovne plodove.
“Jedna od takvih duša i ličnosti bio je naš blaženog spomena Mitropolit Amfilohije kojije rodio mnogo duhovne djece i naučio ih da posleduju njegovim primjerom. On svoju duhovnu djecu ima ne samo u Crnoj Gori nego širom Srpske Crkve i Vaseljene”, podjestio je Vladika.
Naglasio je da su isto tako blažena bratstva i porodice koje u sebi imaju i jedno i drugo – tjelesno potomstvo i porodičnu posvećenost Bogu.
“Tako je veliki blagoslov i na bratstvo Radovića koji su dali ne ‘običnog’ monaha, nego zaista svjetilnika našega naroda i jednog od najvećih pastirab koje je Mitropolija crnogorsko-primorska imala uz Svetoga Petra Cetinjskoga, uz Petra Drugoga Lovćenskoga Tajnovidca. I eto, nije slučajno što se naš Mitropolit upokojio uoči Lučindana i pribrojan tim velikim pastirima našega naroda”, naglasio je Vladika Kirilo.
Vladika Kirilo je hramu u Barama Radovića poklonio ikonu Mitropolita Amfilohija, rad ikonopisca Ivana Zečevića da bi i na vidljiv način bio prisutan u zadužbini bratstva Radovića.
Nakon pomena na porodičnom groblju Radovića u parohijskom domu pri ovome hramu priređena je trpeza hrišćanske ljubavi.
Vladika Kirilo je po povratku iz Bara Radovića posjetio manastir Moraču.
V. Dević/R. Vojinović
Foto: J. D. Radović
