Liturgijskim sabranjem u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici danas, 1. oktobra, počela je proslava devetogodišnjice osvećenja ove svetinje, kao i treći Sabor Kola srpskih sestara Srbije, regiona i dijaspore, koji se ove godine održava u Crnoj Gori.
Svetu arhijerejsku liturgiju je služio Njegovo visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije, uz sasluženje sveštenstva i sveštenomonaštva i molitveno učešće vjernog naroda.
Nakon blagosiljanja slavskih prinosa, sabranima se obratio Visokopreosvećeni Mitropolit Joanikije koji je podsjetio da se 7. oktobra navršava devet godina od osvećenja ovoga svetoga hrama i ukazao na stari običaj sabornog obilježavanja spomena na taj veliki događaj.
Običaj praznovanja Dana osvećenja hrama potiče iz davnih vremena, od kada je Sv. car Konstantin podigao hram Vaskrsenja Hristovoga u Jerusalimu i poslije njegovog osvećenja 335. godine, taj praznik zvanično je ustanovljen i u kalendar uveden kao Dan obnovljenja hrama.
“Proslavljanje godišnjice ovoga hrama isto tako možemo nazvati Danom obnovljenja hrama, jer prilikom osvećenja od onoga hrama koji je ozidan, ukrašen i koji ima svoju formu i oblik, i svoju ljepotu, on postaje potpuno novi hram. Zašto? Zato što ga se dotakla vječna božanska novina, blagodati Duha Svetoga i hram se prilikom osvećenja oblači u vječnu svjetlost i vječna vanvremena novina prebiva u njemu do skončanija svijeta i vijeka”, besjedio je Vladika, dodavši da ta novina obnavlja i sve one koji se u njega sabiraju na svetim službama Božijim, a svaka sveta služba je uvijek nova.
Mitropolit je kazao da se danas sjećamo svih dobrotvora, priložnika, graditelja Sabornoga hrama, a posebno blaženopočivšega Mitropolita Amfilohija, koji je sebe ugradio u ovaj hram i ovdje svojim grobom počinuo:
“Sjećamo se njegovih zasluga, ali i mnogih drugih koji su zajedno sa njime gradili ovaj hram i molimo se za sve! Većina, hvala Bogu, od dobrotvora ovoga hrama su još uvijek živi, ali ih ima dosta koji su otišli u naručje Božije, pa se za žive i one koji su zajedno s nama molimo Bogu za njihovo zdravlje i napredak, za svu sreću i blagodat Božiju, a one koji su otišli u naručje Božije spominjemo ih kao Božije ugodnike i kao one koji su se kroz ovaj hram upisali u knjigu vječnoga života.”
Pored praznovanja spomena obnovljenje ovoga svetoga hrama, drugi povod današnje svečanosti je Sabor Kola srpskih sestara iz Crne Gore, Srbije, Republike Srpske, Makedonije…
“Ovo je prilika da zablagodarimo Kolima srpskih sestara na njihovom trudu, na ljubavi i dobroti, jer one u ime Božije šire Božije milosrđe, posjećuju bolesne, siromašne, tužne, napuštene, ostavljene i sve one kojima je milost i pomoć Božija potrebna i to je velika služba”, kazao je Mitropolit i podsjetio na velike zasluge Kola srpskih sestara u istoriji naše Crkve i u otadžbini, a posebno u dijaspori.
Po njegovim riječima ovo sabranje je jedan divan i svijetao, veoma radostan i svečani događaj:
“Neka Gospod blagoslovi naše sestre, koje pomažući u ime Božije svima onima kojima je pomoć potrebna, naročito bolesnima, izbjeglima, nesrećnima, tužnima, žalosnima, zaista idu putem spasenja. To je najpreči put za spasenje svakoga čovjeka, da pomognemo onome kome pomoć treba. To se otkriva kao Božije milosrđe i onaj koji dolazi u ime Gospodnje donosi Božije milosrđe u dom onoga kome to milosrđe treba, a svima nama treba Božije milosrđe, Božija milost i praštanje i dobrota i blagodat.”
Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije je čestitao svima praznik i godišnjicu osvećenja Sabornoga hrama Hristovog Vaskrsenja:
“Svima na zdravlje i spasenje, Bog vas blagoslovio! Na mnoga i blaga ljeta! Našem o. Draganu, sveštenstvu ovoga svetoga hrama, koji se trude vršeći redovna bogosluženja, dočekujući vjerujući narod i izlazeći svakom u susret, neka Bog da snage i kreposti i mudrosti da svetu službu u ovome svetome hramu vrše kako je to Bogu ugodno!”
Na kraju Njegovo visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije je upoznao sabrane da će se, u cilju unaprijeđenja crkvenog života, otac Nikola Pejović sa Hrama Svetih 42 mučenika momišićkih, gdje je mnogo uradio i veliku misiju napravio, priključiti bratstvu ovoga Svetoga hrama. Otac Pavle Božović, koji se pokazao kao revnosan služitelj Oltara Božjega, od sada će biti u momišićkom hramu, da nastavi djelo o. Nikole, dok je novi sveštenik Ivan Crnogorčević postavljen u Hram Svetog velikomučenika Dimitrija, na mjesto oca Pavla.
“Takva je potreba Crkve i tako se uvijek radilo, da se ide sa malo lakše na malo teže dužnosti, jer to Crkvi treba. I zato ću zamoliti braću sveštenike, da sve ove službe prihvate kao od Boga, i zaista jesu od Boga, a za potrebu Crkve, sa ciljem unaprijeđenja crkvenoga života. Amin Bože daj! Bog blagoslovio naše dobre i čestite sveštenike, neka ih Bog ukrijepi svojom blagodaću i milošću. Na mnoga i blaga ljeta”, zaključio je Njegovo visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije.
***
Saborni hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici svečano je osvećen prije devet godina, 7. oktobra 2013. na praznik Svete prvomučenice Tekle, čije se čestice moštiju nalaze u njemu. Hram su osveštali sedmorica prvojeraraha pomjesnih Pravoslavnih crkava na čelu sa patrijarsima: vaseljenskim g. Vartolomejem, ruskim g. Kirilom i srpskim g. Irinejem. Pored trojice patrijaraha hram su osveštali još arhiepiskopi: kiparski Hrizostom, atinski Jeronim i albanski Anastasije i Mitropolit varšavski i sve Poljske Sava.
Hram Vaskrsenja se gradio punih 20 godina, a njegova gradnja, sa blagoslovom Visokopreosvećenog Mitropolita crnogorsko-primorskog g. Amfilohija, počela je 1993. godine.
***
Treći Sabor Kola srpskih sestara Srbije, regiona i dijaspore u organizaciji Zajednice Kola srpskih sestara Crne Gore, počeo je juče 30. septembra u manastiru Ostrog, a završiće se sjutra, 2. oktobra, u Herceg Novom. Danas, nakon liturgijskog sabranja, u kripti Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici održaće se Saborna skupština. Kako je ranije najavljeno na svečanom dijelu Skupštine, nakon blagoslova, biraće se nova predsjedavajuća Sabora, a u radnom dijelu će se razmatrati kako da sva učlanjena Kola daju djelotvoran zajednički odgovor na prirodne nepogode i slične situacije, kao i kako da prilikom pružanja pomoći, prevaziđu ograničenja koja im nameću državne granice ili prostorna udaljenost.
Kolo srpskih sestara je osnovano u Beogradu 1903. godine, nakon čega su se odbori osnivali po cijeloj Srbiji i regionu. Djelovanje i rad Kola srpskih sestara je obustavljen početkom Drugog svjetskog rata, a nastavljen početkom 90-ih godina u Crnoj Gori, Srbiji i ostalim djelovima regiona.
Vesna Dević
Foto: Željko Drašković
