Vladika Kirilo Podgorica

Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Podgorici proslavila hramovnu slavu

Ime: 18 05 2018 kirilo; Opis: Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Podgorici proslavila hramovnu slavu Tip: audio/mpeg

Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Podgorici danas je liturgijski proslavila svoju hramovnu slavu.  Svetom liturgijom načalstvovao je Njegovo preosveštenstvo Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički g. Kirilo uz sasluženje protojereja-stavrofora Dragana Mitrovića, starješine Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja, protojereja – stavrofora Dalibora Milakovića, protojerejâ  Mirčete Šljivančanina, Predraga Šćepanovića, Miladina Kneževića, Branka Vujačića i protođakona Vladimira Jaramaza.

Poslije čitanja Jevanđelja prisutnima se prigodnim slovom obratio otac Predrag koji je rekao da je ovo praznik Gospodnji, ali i praznik slave palog čovjeka čija se priroda na današnji dan vaznjela na Nebo.

-Naša priroda koja je pala uprljana Adamovim i Evinim grijehom na današnji dan se vaznela na nebo. Zato je ovaj dan radostan i zato je ovo praznik nad praznicima koji pokazuje da je Nebo i Carstvo nebesko, naša vječna otadžbina ka kojoj treba da stremimo, rekao je otac Predrag.

Naglašavajući da je ovaj dan slave Božije, dan ovog Hrama koji je doživio veliko stradanje, protojerej Predrag je istakao da ne smijemo zaboraviti u kakvom je stanju on bio i koliko je raspjeće pretrpjeo u periodu poslije Drugog svjetskog rata.

– To najbolje svjedoči činjenica da je 1954. sveštenik Jovan Kažić tražio od vlasti da se ova Crkva očisti ili sruši. Znaju stariji koliko je osamdesetih godina, otac Dragan Mitrović, starješina Hrama, prvo kao laik a kasnije kao sveštenik, uložio truda da ovaj Hram Spasa zablista prvobitnim sjajem  i ljepotom. I Episkopa Kirila koji je učio matematiku, Gospod je poslao u ovaj mali hram da u njemu sagledava slavu Božiju, kao i sve nas koji smo se upravo ovdje učili prvim slovima pobožnosti, kazao je otac Predrag i poželio novoizabranom Episkopu buenosajreskom i južno-centralnoameričkom da jevanđeljska mreža koju je zabacio u Argenitini, Brazili i drugim zemljama, bude puna i da iz njegove ljubavi i smirenja niknu hramovi kao što su i iz ove male zajednice čija je on prva lasta duhovnog buđenja poslije 50 godina hladnog komunizma.

Nakon Pričešća, litije oko crkve, Njegovo preosveštenstvo g. Kirilo osveštao je i prerezao slavski kolač i u prazničnom pastirskom slovu podsjetio da se  samo u našem narodu za Vaznesenje Gospodnje koristi naziv Spasovdan koji najbolje opisuje suštinu ovog praznika.

-Svi Gospodnji praznici su važni, ali ovaj nazivamo Spasovdan jer u ovaj dan je naš Gospod Isus Hristos počinuo od svojih djela, sjeo Bogu sa desne strane i završio svoj domostroj spasenja. Zato nam ovaj praznik pokazuje put i cilj našega života na zemlji, kako to u svojoj omiliji na ovaj praznik zaključuje vladika Nikolaj i Petar Drugi Njegoš, Lovćenski tajnovidac koji kaže da je svo biće izašlo iz njedara Oca našega i to mu je naznačenje. Naš krajnji cilj je da se vratima u njedra svog Oca nebeskoga. Nije naš put u beskonačnosti i nepoznatom kraju nego je naš put kružni. To je hod Arijereja Hrista koji je od Oca izašao-došao u ovaj svijet i ponovo se vratio Ocu, naglasio je Episkop Kirilo.

Preosvećeni vladika je kazao da upravo na ovaj dan treba da se sjetimo velikoga bogoslova Maksima Ispovjednika koji u svojoj Mistagogiji čitavu vaseljenu posmatra kao hram.

-Naučnici se trude da ispitaju svemir a on nije ništa drugo do zavjesa koja nas zaklanja od Nebeskoga prestola, odjeća Božija koju će on promijeniti-preodjenuti, kako kaže David tajnovidac, onog dana kada bude smatrao da je ovom svijetu kraj. Prvi hod je uradio veliki Arhijerej Hristos i kao što vidite u Svetoj liturgiji, Arhijerej ne izlazi na drugi hod već šalje svoje sveštenike, apostole. Tako i Hristos na drugi hod ne izlazi iz Nebeskog oltara nego šalje svoje apostole, ravnoapostole, oce, episkope i druge sveštenike koji treba da Mu prinesu prinos od svih naroda. Hristos će doći na tom drugom hodu, dolasku i to će biti još jedna ponuda svim ljudima da prime Boga u sebe. To će biti pričešće, jer kako kaže u Jevanđelju  „U toj Krvi i Tijelu Gospodnjoj je sud“ jer neće Gospod suditi svijetu nego ćemo svi sami sebe odrediti prema Bogu. Onaj ko bude prepoznao Hrista kao svog Boga, ko primi Boga u sebe, on će ući u Nebesko carstvo, u njedra Boga Oca, istakao je Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički.

On je kazao da je punoća zakona, proroka, naučnog znanja sva sadržana u Liturgiji.

-Nauka je pukušavala tokom 19, 20. vijeka  da se nametne kao veći kriterij istine od Crkve i Boga, ali tu se spotakla o kamen Hrista Boga. Sav zakon prirode i iznad njega Božiji zakon sadržan je u Svetoj liturgiji  i ništa nauka ne može smisliti mimo onog što Crkva već zna i to treba da znamo da nas ne bi pokolebao nikakav vjetar nauka i ideologija, kazao je Episkop Kirilo.

Vladika koji je inače i sam iz naučnog miljea, zapitao se kako je moglo da se dogodi da se vjekovni pravoslavni hrišćanski narod početkom 20. vijeka spotakne na primitivne i površne ideje savremenih nauka i ideologija i poručio da se to više ne smije dozvoliti.

-Treba da smo svjesni da djelimično znamo i prorokujemo, da je naš um ograničen i da je Bog iznad svega toga. On nas sabira u Svojoj crkvi, uvodi u Spasenje kroz Svoj veličanstveni arhijerejski hod, zaključio je Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički g. Kirilo.

Nakon toga po starom običaju, domaćini ovogodišnje slave Vladimir Čađenović i Balša Srdanović predali su dio slavskog kolača domaćinu slave za narednu godinu Nikoli Vučkoviću.

Zajedničarenje je nastavljeno oko slavske trpeze u kripti Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja.

Vesna Dević