Mitropolit

Mitropolit Amfilohije nakon molebna u manastiru Podlastva: Naslednici prokletog cara Dukljanina progone naše sveštenstvo

Ime: 29.06.2020 Mitropolit Podlastva grbaljska besjede; Opis: Naslednici prokletog cara Dukljanina progone naše sveštenstvo Tip: audio/mpeg

Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije rekao je večeras u manastiru Podlastva grbaljska da oni koji su na vlasti misle da je obnova svetinja nešto što je protiv njih.

“Nadamo se da će Gospod vratiti i njima razum da grade Božjoj ljubavi svoj život i budućnost ove zemlje. Zato su i ove molitvene litije ovdje, koje su podsticaj, koje nijesu nikakvo politikanstvo i politika, kako bi neki htjeli da kažu, nego su upravo ta radost, koju je osjetilo dijete u utrobi materinoj – Sveti Jovan Krstitelj. Radost što je Bog došao u ovaj svijet i što je žrtvovao sebe za spasenje svijeta. I što nam je otkrio sebe kao vječnu ljubav, kao mjeru našega zemaljskoga života”, rekao je Mitropolit crnogorsko-primorski.

Dodao je da preko dvije hiljade godina traje borba protiv Boga ljubavi od strane onih koji se klanjaju lažnim idolima, mamonu, onome što je prolazno.

“Od vremena prokletoga cara Dukljanina, pa i onim vremenima poslije njega, do naših vremena. Mi smo ovdje doživljavali kao narod i kao Crkva Božja okupacije, unijaćenja i nasilja, od Mlečana. Srećom, vi ovdje ste ostali vjerni toj izvornoj vjeri hrišćanskoj, koju ste primili od svojih predaka i naučili je od Svetog velikomučenika Lazara Kosovskog i od Ilariona, zetskog epioskopa”, kazao je on.

Mitropolit Amfilohije je naglasio da su Grbljani sačuvali i svoju vjeru, i svoje hramove, i svoju Crkvu i svoju dušu i dodao da je druga okupacija bila otomanska.

“Velike su posledice od nje ovdje kod nas i širom Balkana. Ona je srušila toliko svetinja i toliko hramova. Samo tamo kod Ulcinja, gdje su ovi naši sad srušili konak monahinjama na Briskoj gori, preko stotinu hramova je porušeno, počevši od onoga na Rumiji”, rekao je Vladika.

Kazao je da naslednici prokletoga cara Dukljanina sada prvi put u istoriji progone naše sveštenstvo.

“Ni turski okupatori, ni Mlečani, ni Austrougari, pa ni ovi fašisti u toku Drugog svjetskog rata to nijesu radili. Nijesu čak zabranjivali ni litije. Evo, našli smo dokumenat – Pircio Biroli je dao dozvolu na molbu mitropolita Joanikija da se održi litija na Cetinju za Nedjelju pravoslavlja i da narod i djeca iz škola dođu u Zetski dom na duhovnu akademiju. Nama ne daju danas Zetski dom, već petnaest godina”, istakao je Vladika Amfilohije.

Naglasio je da su sabrani na molebanu taj bezbožni i bratoubilački duh, nažalost, osjetili ovih dana u Budvi.

Kazao je da je treća okupacija koju je ovaj narod doživio, ona komunistička.

“Treba praviti razliku između partizana i komunista. Partizani su antifašisti. Trinaesti jul je pokrenuo svu Crnu Goru protiv fašizma. Ali, kad su pojedini počeli da ubijaju svoju braću i očeve, da izvode revoluciju i da se bore za vlast, naučeni od Lenjina i od Staljina, onda je došlo do velike tragedije u biću ovoga naroda. Poklala su se braća među sobom i taj bratoubilački duh se danas, nažalost, nastavlja ideologijom ove vlasti”, upozorio je Mitropolit Amfilohije.

Poručio je da treba svi da shvatimo da je prošlo vrijeme tog bratoubilaštva i da Crkva Božija nikada nije bila, pa ni danas nije za bratoubilaštvo.

“Zato su naše litije – litije mira, ljubavi, pomirenja, bratske sloge i slobode. I poziv na slogu i na bratsku ljubav, a ne na mržnju i pogotovo ne na povampirenje te mržnje koja nas je zatrovala, – vi Grbljani to znate – još od četrdeset i prve godine”, podsjetio je on.

Vladika je naglasio da ga posebno raduje prisustvo omladine i djece na ovom sabranju.

“To mi je najveća radost, što se djeca okupljaju. To znači da su ih roditelji usmjerili pravim putem. Daj Bože da nam Gospod podari tu radost proslavljanja Boga ljubavi, umnoženje u našim srcima ljubavi prema Bogu i jednih prema drugima, i prema svim ljudima i svim zemaljskim narodima. To je Hristova ljubav”, poručio je Mitropolit crnogorsko-primorski.

Radosav Rajo Vojinović

Foto: Jovan D. Radović