Osme „Dane Njegoševe“ najavljuje predjednik Udruženja književnika Crne Gore g. Novica Đurić
U organizaciji Udruženja književnika Crne Gore, Književnog društva ,,Njegoš“ i Njegoševih večeri poezije od 12. -14. novembra na Cetinju, u Podgorici, Baru i Nikšiću održaće se trodnevna manifestacija ,,Dani Njegoševi“.
Osmi ,,Dani Njegoševi“ počeće u ponedjeljak 12. novembra Svetom Liturgijom u Cetinjskom manastiru koja će početi u 8 časova, a svečano otvaranje održaće se u Njegoševoj sali, nakon Svetog Bogosluženja, sa početkom u 10 časova. Ovom prilikom biće dodijeljene nagrade ,,Zlatni lik
Svetog Petra Lovćenskog Tajnovidca” prevodiocima ,,Luče Mikrokozma“.
Skup će blagosloviti Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepsikop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski gospodin dr Amfilohije. Besjedom na temu ,,Minuta bića, vječnost ništožnosti!“ okupljenima će se obratiti književnik Milutin Mićović. U nastavku će biti održan pjesnički čas na kojem će stihove govoriti pjesnici iz Crne Gore, Srbije, sa Kosova i Metohije, Republike Srpske, Rusije, Rumunije, Bugarske, Slovačke, Kanade i Makedonije.
Potom će biti upriličena trpeze ljubavi sa visokopreosvećenim Mitropolitom Amfilohijem.
Događaj je za naš Radio najavio predsjednik Udruženja književnika Crne Gore g. Novica Đurić koji, u ime organizatora, poziva kolege novinare na konferenciju za novinare koja će se, ovim povodom, održati u petak 9. novembra u 11 časova u Knjižari Matice srpske u Podgorici (Rimski trg br.50.)
Skup će biti nastavljen u 18 časova istog dana u sali Matice srpske u Podgorici, promocijom prevoda ,,Luče mikrokozma“ na ruski, rumunski i bugarski jezik.
Drugi dan „Dana Njegošević“ biće održan u Baru, 13. novembra na dan rođenja slavnog Vladike Rada. Kako je najavljeno organizovan je polazak za učesnike ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici u 9 časova.
U 12 časova održaće se promocija knjige Mitropolita Amfilohija ,,Žitije mitropolita Petra Drugog – cetinjskog pustinjaka i lovćenskog tajnovidca“, dok će u 18 časova u kripti hrama Svetog Jovana Vladimira u Baru tematsku besjedu održati književnik Budimir Dubak. U nastavku večeri pjesnici, učesnici Osmih „Dana Njegoševih“ govoriće duhovnu poeziju u Hramu Svetog Jovana Vladimira.
Treći dan manifestacije, 14. novembra održaće se u Nikšiću. Polazak iz Podgorice je predviđen ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici u 9 časova. Pisce će u Nikšiću dočekati Njegovo preosveštenstvo Episkopa budimljansko-nikšićki gospodin Joanikije.
U 17 časova, sala Parohijskog doma održače se promocija knjige Momčila Mićovića „Njegoš u zboru svjetskih velikana“. Nakon koktela, u 19 časova u sali Parohijskog doma, u nastavku programa ,,Dani Njegoševi“ pozdravnu riječ okupljenima uputiće preosvećeni Vladika Joanikije, predsjednik Udruženja književnika Novica Đurić, dok će tematsku besjedu govoriti književnik Radomir Uljarević. U nastavku večeri pjesnici će govoriti pjesme u slavu Njegoša.
U tradicionalnoj manifestaciji „Dani Njegoševi“ koja se održava osmi put, učestvovaće: Ilja Čislov iz Rusije, Ljubica Rajkić iz Rumunije, pjesnikinja, prevodilac i izdavač dvojezičnog izdanja ,,Luče mikrokozma“ na rumunski i srpksi jezik, Andrej Romanov iz Bugarske, Stefani Mekazi iz Kanade, Miroslav Bielik, predsjednik Saveza pisaca Slovačke, Miroslav Demak pjesnik i prevodilac iz Slovačke, Olga Pankina iz Makedonije, Goran Đorđević iz Smedereva, Dragan Lakićević, Selimir Radulović,
Živojin Rakočević iz Gračanice, Milan Mihajlović iz Kosovske Mitrovice, Predrag Bjelošević iz Republike Srpske i Miodrag Mića Jakšić. Učestvovaće i pisci iz Crne Gore: Ranko Jovović, Kosta Radović, Ilija Lakušić, Budimir Dubak, Bećir Vuković, Milica Kralj, Višnja Kosović, Andrija Radulović, Radomir Uljarević, Novica Đurić, Milica Bakrač i Milutin Mićović.
U organizaciji ovogodišnjih „Dana Njegoševih“ su g. Novica Đurić predsjednik Udruženja književnika Crne Gore, književnik Milutin Mićović ispred Književnog društva ,,Njegoš“i Radomir Uljarević predstavnik ,,Njegoševih večeri poezije“.
Program ,,Dana Njegoševih“ održaće se sa blagoslovom Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije Budimljansko- nikšićke.
U petak 9. novembra u 11 časova u Knjižari Matice srpske u Podgorici (Rimski trg br.50.) održaće se Konferencija za novinare Udruženja književnika Crne Gore, Književnog društva „Njegoš“ i NVO „Njegoševe večeri poezije“ povodom održavanja osme međunarodne manifestacije ,,Dani Njegoševi“.
Na konferenciji će govoriti organizatori , u ime Udruženja književnika Crne Gore Novica Đurić, Književnog društva ,,Njegoš“ Milutin Mićović i NVO Njegoševe večeri poezije Radomir Uljarević.
OSMI DANI NJEGOŠEVI
„…minuta bića, vječnost ništožnosti“!
Unutrašnja konfliktnost u Crnoj Gori, obilno se generiše iz prostora kulture, za koju je, po oficijelnom crnogorskom projektu predviđena uloga političke sluškinje. Groteska crnogorskog kulturnog koncepta pokazuje se u dirigovanom „državotvornom“ odnosu prema srpskom jeziku, ćirilici, kosovskom etosu, što su sve konstitutivne matrice Njegoševog djela. Dublji, nasušno potrebni prostor kulture i duha, koji podrazumijeva slobodne ličnosti, i stvaralačku usaglašenost s najvrednijim kulturnim nasljeđem, ima osvjedočene obrasce upravo u uvijek aktuelnom Njegoševom djelu i pjesnikovoj ličnosti.
U genijalnom djelu našeg pjesnika, dramatizam i dinamizam pojedinca, naroda, čovejčanstva i kosmosa, sagledani su s onih ontoloških oslonaca koji nikad ne zastarijevaju, i čija se dejstava na život pojedinca i naroda ne mogu zanemariti, ukoliko čovjek hoće da živi slobodno i u saglasju sa životvornom istinom.
Dubinsdke protvrečnosti, na koje je oslonjeno Njegoševo genijalno pjeničko djelo, mogle bi biti ohrabrenje, a donekle i uputstvo, da se i mi bolje snađemo u protivrečnostima koje se nadmeću u savremenim životu, posebno kod nas u Crnoj Gori.
Njegoš je pokazao, da izlaz iz dubinskih, pa i onih kulturoloških protivrečnosti je nemoguć, bez ponovnog otkrivanja vječnih izvora života do kojih istinska poezija, uvijek iznova nalazi puteve.
Po tim dubinskim pjesničkko-filosofskim otkrićima, Njegoš je vidno izdvojen, i jarko obilježen, među najvišim svijetskim pjesnicima.
Zbog toga je i Njegoševa usasmljenost i nepročitanost u prostoru svetskog pjesništva, kao i usamljenost njegovog naroda u kojoj se gomilaju unutrašnja i spoljašnja nerazumijevanja, ali Njegoševo djelo daje, doduše vrlo zajhtjeve egzistencijalne obrasce, kako se ta giganstka usamljenost prevazilazi, što je neko, iako teško prihvatljivo uputstvo i za naše vrijeme i za naše pisce.
Među najvišim svjetskim pjesnicima, on je nejviše vezan sa svoje rodno tle, ali je s tog tla podigao u nebo, meću velikane čovječanstva
Očito, da je sadašnja tragikomična podjela U crnoj Gori, razdijelila narod, stvaraoce i intelektualce na one koji su ideološku podobnost ugradili u smisao svog života i stvaralaštva, i na one kojima je sloboda, briga za dubinsku reintegraciju savremenog čovjeka i kulturnog nasljeđa, preča od učešća u provincijalnom i režimski podobnom kuluturnom i društvenom životu.
Ta podjela naočigled stvara, ne samo, ideološki unifikovanu i progresivno osiromašujuću kulturu i društveni život, nego i razarujuću kolektivnu patologiju.
Savremeni srpski stvaraoci u Crnoj Gori, zasigurno duboko osjećaju neophodnost plodotvornog susresta u prostoru javne kulture, što podrazumijeva polemičnost i dijalog, savremenost i prošlost, ali prije svega onu dublju, njegoševski misasonu osnovu, u kopjoj i polemičnost i dijalog mogu naći životvorna razrješenja.
Dosadašnji programi Književnog društva Njegoš ( osn.2004) i Njegoševih večeripoezije( osn. 2013), doprinjeli su koncentraciji duhovne i kulturne energije u Crnoj Gori, situiranju Njegošervog djela u aktuelan kontekst identiteskog preispitivanja, koje je dramatično namenuto našem kulturnom prostoru, ali su ostvareni i konkrtetni koraci na planu širenja misije Njegoševog djela u širem kulturnom, posebno slovenskom prostoru.
Sadašnje udruživanje već postojećih kulturnih institucija koje su se konkretno bavile Njenjgoševim djelom, sa Udruženjem književnika Crne Gore, u istoimeni program – Danai Njegoševi, moglo bi angažovati dodate stvaralačke energije, bogatije osmisliti kolturne programe, i s većom snagom krenuti u onaj kulturni i duhovnim prostor koji je njegoš obasjao svojim genijalnim pjesništvom.
Ne treba naglasžšavati da je Njegoš najveći srpski pjesnik, ali treba naglašavati i doprinositi tom glasu, da je Njegoš velki svjetski pjesnik. Naravno da negov značaj u svetskom pjesništvu, nije ni izbliza onaj koji zaslužuje, i „Dani Njegoševi“, koji će podrazumijevati učešće inostranih pjesnika, intelektualaca i prevodilca Njegoševog djela, – svakako mogu da doprinesu, ne samo razumijevanju dubljih oslonacana u srpskom kulturnom prostoru, posebno u Crnoj Gori, nego i kulturnoj misiji Njegoševog djela izvan granica srpskog jezika.
Na tom putu mogao bi se tražiti izlaz iz, s jedne strane programski proizvedenih crnogorskih protivrječja koja prijete da unište smisao i pojedinca i naroda U Crnoj Gori, a s druge strane, izdići se izna lokalnog prostora, što je imanmetnti zahtjev kulture.
Ukoliko bi ovom udrživanju snaga dale podržku i aktivno učestvovale u osmišljavanju Dana Njegoševih, – Mitropolija Crnogorska primorska i Epargija Budimljansko- nikšićka, mogli bi očekivati kulturne događaje, koji bi bili važni ne samo za Crnu Goru i širi srpski prostor, nego i za cio prostor slovenske kulture.
