Vece U Danilovgradu

U Danilovgradu održano kulturno-duhovno veče posvećeno popu Luki Đuroviću

Ime: 18.04. 2018 VECE O POPU LUKI DJUROVICU; Opis: "18.04. 2018_VECE O POPU LUKI DJUROVICU". Tip: audio/mpeg

U sali danilovgradskog Centra za kulturu sinoć je u organizaciji Udruženja građana i poštovalaca Bjelopavlića „Bijeli Pavle“ održano kulturno-duhovno veče „Pop Luka Đurović – narodni tribun, prosvetitelj, buntovnik“.

Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije kazao je da i ličnost popa Luke pokazuje kakve su bile organske veze između Crne Gore i Srbije onog vremena.

„I Petrovići su tome doprinijeli, naročito od vremena Svetoga Petra Cetinjskoga“, kazao je Mitropolit crnogorsko-primorski.

Naglasio je da služi na čast danilovgradskoj djeci koja nastavljaju tu bjelopavlićku tradiciju popa Luke.

„Nastavljaju je ovim svojim protestima, iako neki od njihovih učitelja nijesu bašsaglasni sa tim. Ali djeca su sačuvala to iskonsko, izvorno predanje i nastavljaju ga“, rekao je on.

Vladika je podsjetio na istorijsku vezu između Svetog Petra Cetinjskog i Karađorđa i njegovih ustanika, na vezu durmitorsko-drobnjačkog kraja sa topolskim voždom.

„Barjaktar Karađorđev bio je Gavrilo Šibalija, a i za vrijeme kralja Aleksandra Šibalije su bili njegovi barjaktari. Kralj Aleksandar dolazio je i u Šavnik i na Durmitor. On je unuk kralja Nikole. A sukob koji je bio između Milana Obrenovića i popa Luke i taj ustanak koji se tada dogodio itekako je povezan sa činjenicom da je knjaz Nikola primio potonjeg kralja Petra Prvoga na Cetinje i dao mu svoju kćerku zornu Zorku“, kazao je Mitropolit Amfilohije.

Naglasio je da je Aleksandar Karađorđević jedini kralj koji se rodio na Cetinju.

„Petrovići su rađani na Njegušima. I nije onda čudo da je upravo on obnovio i crkvu svoga pretka Petra Prvog, odnosno nadgrobnu kapelu Petra Drugoga na Lovćenu 1925. godine“, kazao je Mitropolit Amfilohije.

Istoričar Jelica Ilić, kustos Narodnog muzeja u Zaječaru govorila je o ulozi popa Luke u tzv. Timočkoj buni.

„U zaječarskom kraju ostao je upamćen po imenu Crnogorac“, kazala je ona.

Govorila je o mitovima koji su u tim krajevima stvarani u vezi sa popom Lukom i o njegovim vezama sa Nikolom Pašićem.

Istoričar Pero Radonjić, kustos danilovgradskog muzeja, jedan od najboljih poznavalaca prošlosti Bjelopavlića, kazao je da je Dušan Vuksan u „Zapisima“ 1939. objavio četiri pisma popa Luke predsjedniku crnogorskog senata Božu Petroviću iz pisanih u Drobnjacima

„Izazovi toga vremena tražili su upravo takve ličnosti“, ocijenio je on.

Zaključio je da je od posebne važnosti ovo veče sjećanja na popa Luku, jer se radi o ličnosti bitnoj za istoriju bjelopavlićke prosvete.

Publicista Tomaš Ćorović govorio je o periodu života osnivača varošice šavničke popa Luke u Drobnjacima.

Predsjednik udruženja „Bijeli Pavle“ Ognjen Jovović pozdravio je u ime organizatora Mitropolita Amfilohija, sve učesnike programa i sve prisutne i govorio o aktivnostima Uruženja na obnovi pamćenja o značajnim ličnostima i događajima iz istorije ovoga kraja.

Prisutne je pozdravio i 93-godišnji potomak popa Luke Đurovića, Radovan Lako Đurović, sin čuvenog komitskog vojvode Savića Đurovića.

U umjetničkom dijelu programa nastupili su guslari Milenko Kalezić i Veselin Ašanin, Etno grupa „Darovi Svetog Jovana Vladimira“ iz Bara i recitatorka Jovana Sekulić.

Medijator večeri bio je Milan Stojović.