Dsc 9407

Veče romske poezije, kulture i istorije Roma u Sabornom hramu u Podgorici

Ime: 20.04.2018. MITROPOLIT ROMSKO VECE; Opis: Veče romske poezije, kulture i istorije Roma u Sabornom hramu u Podgorici Tip: audio/mpeg

U  kripti Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici sinoć je održano veče romske poezije, kulture i istorije.

Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije rekao je da je u Novom Sadu još 19993. godine objavljen služebnik na romskom jeziku.

„I to je pokazatelj ljubavi naše Crkve prema Romima“, rekao je Mitropolit crnogorsko-primorski.

Kazao je da su Romi narod bez otadžbine, da je njihova otadžbina cijeli svijet.

„U tom pogledu oni su svojim životnim putevima i ponašanjem, ja bih rekao, pripremili ovu našu savremenu civilizaciju, globalističku civilizaciju koja sad relativizuje sve te zatvorenosti u bilo koje kulturne ili društvene prostore. Ta globalizacija ima i svojih vrlina, ali, onako kako se sprovodi, ima i svojih ne malih mana. Ona, dakle, nosi u sebi i to svojstvo Roma, koji, gdje god dođu, tu im je otadžbina“, kazao je Vladika.

Vladika Amfilohije je dodao da su Romi posebno poznati po svojoj dragocjenoj muzici.

„Poznati su po svojim pjesmama, koje su prihvaćene u čitavoj Evropi. Kod nas ih je uvijek bilo u velikom broju, a taj broj je, koliko je meni poznato, sada i povećan, s obzirom na sve ove progone i seobe koje su se desile, i sa zapšada i sa istoka, najviše s Kosova i Metohije. Te seobe su se najviše odrazile na srpski i na romski narod. Jedno od najopipljivijih svjedočanstava toga jeste Jasenovac – masovna grobnica našeg i romskog naroda“, rekao je on.

Mitropolit Amfilohije je rekao da je zajedništvo u patnji i stradanju najdublje zajedništvo.

„I kroz svoje istorijsko stradanje i kroz svoju patnju, romski narod nosi na sebi i Hristovo raspeće na Golgoti. Hristos je žrtvovao sebe za spasenje svih ljudi i svih zemaljskih naroda, pa prema tome i za spasenje romskog naroda koji, eto, i po svom načinu života nosi svoj krst istorijski“, zaključio je Mitropolit Amfilohije.

U nastavku večeri promovisana je knjiga poezije Ivana Toskića i Dragana Popadića „Rječnik romske duše“.

Pjesnik i šahista Dragan Popadić, direktor Radio-Tivta i, kako je najavljen, veliki prijatelj romskog naroda, rekao je u svom obraćanju da u osjetljivim temama čak i dobronamjerni ljudi bivaju zbunjeni.

„Ne znaju kako da se postave, šta da kažu. Ne bi da uvrijede, naprotiv… Ali nisu sigurni šta je ispravno. Hoće li reći Rom ili Ciganin. Šta je ispravno“, zapitao je on.

Kazao je je da je odgovor jednostavan.

„Kao i u životu, važna je dobra namjera, a ne izgovorena riječ. Kad kažete “Ciganine jedan ciganski“, jasna je vaša namjera, jasno je da vrijeđate. Ako kažete “tople ciganske duše“, jasno je da o Romima govorite sa simpatijama“, rekao je on i dodao da je mnogo paradoksa kad su Romi u pitanju.

Po njegovom mišljenju i sami Romi su tome doprinijeli.

„Moj prijatelj Ivan Toskić je Rom. Ja sam, što bi Romi rekli Gadžo. Nas dvojica želimo da u drugom svjetlu pokažemo romsku duhovnost i kulturu, tradiciju. Iuzdali smo već jednu zajedničku knjigu poezije za djecu “Što se ne bi mjesec jeo“. Želimo da pokažemo da Romi nisu samo udžerica na Koniku, prošenje po ulicama, musava djeca koja trče po blatu… Želimo da malo drugačije gledate na ovaj neobični narod koji nema junačkih pjesama“, kazao je Popadić.

Ivan Toskić je rekao da je ovo veče veliki trenutak.

„Malo je Roma koji su do sada ulazili u pravoslavni hram. Vjerujte, Preosvešteni Vladiko, danas je ovih desetak Roma prvi put ušlo u jedan pravoslavni hram i to je, ustvari, naš misionarski rad. Za to je bio potreban trud, ali je taj trud dao i rezultat. Ljubav prema Hristu kod svih ljudi je ista, ali način na koji se prilazi vjeri je različit. Evo, mi Romi, kažu, nemamo vjere. Mi imamo vjere, ali ona nije definisana. Valja nam puno raditi, valja nam se truditi da ljubav Hristovu stavimo sebi u srce. A to ne možemo samo riječima. Moramo konkretno raditi sa ljudima, moramo im pomoći“, rekao je Toskić.

Profesor Univerziteta Crne Gore dr Miodrag Jovanović govorio je o Toskićevoj poeziji.

„Čini nam se da u jeziku Toskićevih pjesama i ne postoje riječi kuća i dom. Za Rome je čerga jedina izvjesnost, u čergi se događaju i radosti i tuge. Samo se na prvi pogled čini kako je jezik Toskićevih pjesama lišen stilimatičnosti. Dublja analiza pokazuje kako pjesnik oneobičavanjem riječi zna da stvori stilem, tj. različite stilske figure kojima se dobija prepoznatljiv poetski izraz“, kazao je on.

Jovanović smatra da je Toskić svojom poezijom uspio da čitaocu, što mu je i bio cilj, prenese svu ljepotu i kolorit života Roma.

„Nama ostaje žal što ne znamo romski. Možemo samo da pretpostavimo koliko bi pjesme snažnije zazvučale kad bi ih znali pročitati na Ivanovom maternjem jeziku – romskom“, zaključio je profesor Miodrag Jovanović.

Veče su zajednički organizovali Saborni hram Hristovog Vaskrsenja i Demokratski romski centar.