U manastiru Stanjević, nadomak Budve, sinoć je u prisustvu brojnih crkvenih velikodostojnika i zvaničnika iz javnog i društvenog života, a u okviru manifestacije “Dani Mitropolita Amfilohija Radovića” i obilježavanja godišnjice od upokojenja, predstavljeno idejno rješenje njegove zavjetne biblioteke.

U legatu bi prema planu i idejnom rješenju projekta koji je blagoslovio Mitropolit Joanikije trebalo da bude sabrano oko 25 hiljada naslova, među kojima su i publikacije i naslovi iz bogatog stvaralaštva blaženopočivšeg Mitropolita Amfilohija ali i djela drugih autora koje je on godinama prikupljao. Skup je prigodnom uvodnom rečju i besjedom otvorio Mitropolit Joanikije i tom prilikom naveo da je blaženopočivši Mitopolit bio čovjek knjige, molitve, truda, rada i stvaranja sve službe Božije zbog čega smo dužni da njegovo bogato nasljeđe čuvamo.“Po Mitropolitovom zavještanju a uz veliku podršku igumana Jefrema i obnovitelja ove svetinje ispunjavamo njegovu želju da se biblioteka ovdje pohrani. Planirano je da se ovdje ujedno osnuje i naučno istraživački centar koji će biti vezan za njegovu biblioteku i za ovaj sveti manastir, čime će ustvari biti zaokuružena njegova potpuna obnova”, kazao je Mitropolit Joanikije u svom obraćanju.On je podsjetio da je manastrir Stanjević poznat po Petrovićima, ljudima knjige, slova i duha Božijeg, kao mjesto u kojem su napisane poslanice i velika djela.

“Osnivanjem ove biblioteke u prvi plan stavlja se duhovni značaj manastira Stanjević a za realizaciju projekta trebaće velika podrška svih dobronamjernih ljudi, a prije svega predstavnika opštinskih vlasti u Budvi, Kotoru, Tivtu i Herceg Novom”, zaključio je mitropolit Joanikije.

Svojim prisustvom veče je uveličao i slavni srpski pjesnik Matija Bećković, dugogodišnji prijatelj i plemenik blaženopočivšeg Mitropolita Amfilohija koji je tom prilikom kazao da manastir Stanjević “nije bez neke izabran da bude mjesto u kom će biti pohranjena njegova biblioteka”.

“Ko je to više zaslužio nego manastir čiji je ktitor bio pjesnik “Slova ljubve”, despot Stefan Lazarević. Na obližnjem brdu Đurđevac, Đurađ Crnojević je podigao utvrdu Svetom Đorđu a Stanjevići su bili rezidencija mitropolita Petrovića i prestonica Crne Gore, tako da nije slučajno što je mitropolit Amfilohije sa igumanom Dimitrijem, monahom Jefremom i ostalom bratijom obnavljao svetinju i pripremao je za nešto veliko. To znači da se ne pretuli svijeća koja je ovdje gorjela vjekovima, i ne prekine tradicija kao lanac koji ne okiva, nego ljepotu čuva, a manastir ostane ono što je vjekovima bio – duhovna tvrđava Srpske pravoslavne crkve”, kazao je Bećković podsjećajući na veliki istorijski značaj svetinje u kojoj su svojevremeno boravili i Vuk Karadžić i Dositej Obradović.

“Risto, imenjak Hristov, rođen na 1938 Hristov rođendan mislio je o tome gdje će da počiva i kome će šta da zavješta kako bi na tim mjestima propirio oganj vjere i kulture nadodajući se na svete Petroviće, Petra Cetinjskog i Petra Drugog sa kojima ga je sveti Luka sastavio u Tri Jerarha. Poslednji Lučinski dani Mitropolita Amfilohija ukazuju se kao ono najčudesnije i onostranije u njegovom još nenapisanom žitiju. Kao što mrak čini da se zvijezde jasnije vide tako su i sadašnje crnogorske prilike učinile da bude vidniji Mitropolit Amfilohije koji je iz groba podigao ubijenu Crnogorsko primorsku mitropoliju i nasiluje vojskom u monaškom obrazu. Danas je Mitropolija crnogorsko primorska jedna, jedina, univerzalna, višenacionalna institucija u Crnoj Gori čiji su duhovnici Hristovi vojnici iste vjere a različitih nacija. Okamenjena srpska vjera u naše dane više liči na prešeganu kolijevku”, kazao je Bećković, podsjećajući ujedno na strog i podvižnički monaški život koji je vodio blaženopočivši Mitropolit Amfilohije.

Slavni pjesnik se ovom prilikom osvrnuo i na one koji nisu bili blagonakloni prema blaženopočivšem Mitropolitu navodeći da su ga, između ostalog, nazivali i “pukovnikom UDBE” , ali to ga, kako je kazao, nije omelo u njegovom naumu i djelu u širenju riječi Božije.

“Rodio je i podigao novu duhovnu djecu a među njima i sa freske sišlog naslednika Mitopolita Joanikija koga već kamenuju da i njega ne mimoiđe čaša namijenjena crnogorskim mitropolitima i tako ga nebu preporučuju kao novog pravednika”, kazao je Bećković podsjećajući i na amanet obnove kapele Lovćenskog Tajnovidca na koju se, kako je kazao, odnosi i grafit na kome je napisano” Nijedna te se duša nije odrekla” namijenjen Kosovu”.

Zahvalivši se na pozivu da učestvuje na skupu Bećković je svoje izlaganje završio riječima molitve koja se na ovom mjestu čula vjekovima: “ Požuri se Savo sveti, iz pakosti izbavi nas jer jadi veliki i ratni rabe tvoje gore, tjelesni i zemni. Morački Jasnovidče moli Boga za nas”.

Otac Pavle Kondić, doktor crkvene istorije i sabrat manastira Stanjević kome je blaženopočivši Mitropolit Amfilohije povjerio brigu o svojim rukopisima, neobjavljenim i objavljenim spisima i književnim djelima iz njegove biblioteke kazao je da su te knjige svjedoci duhovnog, mentalnog i intelektualnog profila našeg vladike.

“ Svjedok sam da tokom godina koje sam kao monah proveo pored njega, na putovanjima u svojim koferima nije nosio ništa osim arhijerejske odežde i knjiga koje su zavještane ovdje. U toj bogatoj zaostavštni od oko 25 hiljada naslova su knjige na svim svjetskim jezicima koje će formiranjem biblioteke i duhovno prosvjetnog centra biti opšte duhovno blago svih nas”, kazao je Kondić.

On je podsjetio na činjenicu da su brojni rukopisi i djela uništeni tokom brojnih stradanja i ratova koji su se vodili na ovim prostorima i da počevši od Hilandarske, Studeničke i Žičke biblioteke imamo samo neke mučne tragove srednjovjekovnih rukopisa.

“Zahvalan sam jer nas je zapalo da knjževni fundus biblioteke Mitropolita Amfilohija načinimo opštim blagom srpskoga naroda”, poručio je otac Pavle.

Nakon besjeda upriličen je i kulturni program u kom su učestvovali mladi guslar iz Nikšića Nikola Kalezić, dramski umjetnik Simo Trebješanin i pojci hora manastira Stanjević.

I. R. Milović

Galerija fotografija

Zadužbina Mitropolita Amfilohija

Vezani članci