Na tribini Udruženja književnika Crne Gore „Riječ četvrtkom“ sinoć je u porti manastira Svetog Simeona Mirotočivog na Nemanjinom gradu u Podgorici održano veče sjećanja na slavnu srpsku pjesnikinju Desanku Maksimović, povodom 120. godišnjice njenog rođenja.
Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije kazao je da mu je ovo treći put da učestvuje u večerima njoj posvećenim.
„Prvi put je to bilo povodom devedesetogodišnjice njenog života u Pančevu, kada sam bio episkop u Banatu. Onda smo organizovali veče njoj posvećeno, a drugi put je to bilo iste te 1988. godine u Udruženju književnika Srbije. Tamo je bila i ona prisutna“, rekao je Mitropolit crnogorsko-primorski.
Kazao je da je tada pred njom pročitao svoju pjesmu njoj posvećenu.
„Ona je po svom smirenju reagovala u smislu ‘pa gdje si to našao da o meni tako nešto napišeš?’. E sad, ja sam je napisao i sad ću je i vama pročitati“, rekao je Vladika i pročitao svoje poznate stihove o Desanki Maksimović povodom njenog devedesetog rođendana.
Dodao je da je Desanka Maksimović jedna od rijetkih ličnosti koje je sreo u životu sa takvom čistotom i takvom dobrotom.
„Sa takvim smirenoumljem i smirenošću stajala je ona tu, u Udruženju književnika Srbije na toj večeri, kao da se uopšte to nje ne tiče što je neko hvali, nego kao da je to neko drugi o kome se govori. A već je bila starica od devedeset godina. Pa, eto, milo mi je da i preko ove pjesme ona bude večeras ovdje među nama i sa nama, i baš na ovome mjestu“, kazao je Mitropolit Amfilohije.
Predsjednik Udruženja književnika Crne Gore Novica Đurić rekao je da je Desanka Maksimović bila ispred svakog čekanja i nadanja.
„Takva je bila s tajnama svoga naroda, čineći od njega najveću i najsnažniju pjesmu. Bila je i ostala velika jer se u najvećoj slavi ne uznese, a sve što joj je bilo vrijedno bi joj pjesma. A i šta bi više“, kazao je on.
Đurić, koji je utor dragocjene knjige razgovora s pjesnikinjom „Desanka Maksimović žena koja je samo voljela“, govorio je o zanimljivim detaljima iz tih razgovora.
„To je knjiga o bzbožnom vremenu, vremenu besudnika kada se kao teška, optužujuća osuda izricala tvrdnja da je ona pravoslavna pesnikinja i njome nipodaštavalo celokupno njeno pesništvo i porodica, svaka vrijednost najljepših zbirki pjesama našeg jezika, najprije zbirci „Tražim pomilovanje““, naglasio je predsjednik Udruženja književnika Crne Gore.
Podsjećajući na ondašnje negativne reakcije novocrnogorskih šovinista povodom dodjele Njegoševe nagrade najvećoj pjesnikinji srpskog jezika, Đurić je podsjetio na riječi Milovana Vitezovića da je Desanki ta nagrada izmicala preko dvije decenije, a da je po pravdi mogla dobiti već upravo za zbirku „Tražim pomilovanje“ da nije diskvalifikovana zbog pravoslavlja i srpstva.
„Desanka je nakon toga u Pivu došla i sa ožiljcima na duši, jer su je u povodu Njegoševe nagrade sa starim etiketama napali oni koji su unijeli diobe u Njegošev narod, što su misao o razbraći pretvorili u državnu ideologiju koju će dvadeset godina kasnije bratstvo iznijeti na međunarodnu pjacu i na berzanske licitacije. Napadali su je u „Pobjedi“, kao i danas da kao dobitnik sramoti Njegoša ne shvatajući da je baš ona pjesničko oličenje sestre Batrićeve i da napadajući nju napadaju i Njegoša“, rekao je Đurić.
Književnik Budimir Dubak rekao je da su njegova sreća i čast ogromni što je još kao mlad pjesnik bio prijatelj sa Desanskom Maksimović. Podsjetiću na jedan čudesan događaj iz 1989. godine u Temišvaru.
„Mnogo puta smo zajedno učestvovali na književnim večerima,ovdje u zemlji, onoj bivšoj Jugoslaviji, a i u inostranstvu. To je bilo neposredno nakon pada Čaušeskua i tada se, maltene, prvi put čulo da postoji srpski narod u Rumuniji. U toj sportskoj hali četiri sata nijesu dozvolili da naši pjesnici prekinu svoje govorenje poezije, a osobito nisu dozvolili Desanki Maksimović. Njen dolazak oni su doživjeli kao veliku milost i radost koja se ukazuje, ne u njihovom životu, nego u nekoliko vjekova, jer je to bilo prvi put u trista godina da srpski pjesnici govore u Rumuniji“, kazao je Dubak.
Stihove posvećene Desanki kazivao je Bećir Vuković, o njenom porijeklu govorio je Perivoje Popović, a veče je nadahnuto vodila Milica Kralj.
Predsjednik Udruženja književnika Crne Gore Novica Đurić najavio je da će Udruženje zajedno sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom u sklopu proslave 680 godina manastira Stanjevići na jesen organizovati naučni skup na temu „Petrovići kao pisci“.
